Havaji su jedna od pedeset država koje čine Sjedinjene Američke Države i jedna od zapadnih država, uz Aljasku, Kaliforniju, Colorado, Idaho, Montanu, Nevadu, Oregon, Utah, Washington i Wyoming. Sastoji se od 8 glavnih otoka i mnogo manjih, a okružen je Tihim oceanom. Honolulu je glavni grad. Ostali važni gradovi na Havajima su Hilo, Kailua, Kaneohe i Waipahu.
Havaji su 47. od 50 država po veličini s površinom od 6,422.62 četvornih milja (16,634.51 četvornih kilometara), a zauzimaju 42. mjesto po broju stanovnika sa 1,211,537 ljudi na popisu iz 2000. godine. Četrnaesta je među državama po gustoći naseljenosti. Pravo ime za stanovnika Havaja je Havajac.
Vjeruje se da su najraniji doseljenici na Havaje bili Polinežani, koji su možda migrirali s otočja Marquesas oko 400. godine poslije Krista, nakon čega je uslijedio priljev s Tahitija oko 500 godina kasnije. Europljani su prvi put došli na otoke otprilike šest ili sedamsto godina nakon toga, 1778., kada ih je pronašao kapetan Cook, čime je okončana stoljetna izolacija. Tijekom devetnaestog stoljeća Britanci, Francuzi i Sjedinjene Države natjecale su se za veze i kontrolu.
Državni moto Havaja, potvrđen 1843., je Ua mau ke ea o ka aina i ka pono, što znači “Život zemlje ovjekovječen je u pravednosti”, a to je citat kralja Kamehamehe III. Kralj je rekao ove riječi nakon što je komplicirana situacija riješena: britanski pomorski kapetan, tvrdeći da havajsko plemstvo duguje velike dugove, zapravo je ustupio otoke Engleskoj, smatrao je da nema ovlasti za to. Admiral Richard Thomas službeno je vratio vladavinu Havaja, a kraljevi komentari bili su dio njegovog odgovora.
SAD je podržao transformaciju iz kraljevstva u republiku 1893., ali je američki Kongres anektirao Havaje 1898. i uspostavio ih kao teritorij u lipnju 1900. Vrijedi napomenuti da je napad na Pearl Harbor, koji je doveo Sjedinjene Države u Drugi svjetski rat, dogodilo se prije havajske državnosti, koja je nastala 1959., kada su Havaji postali pedeseta država.
Državna zastava Havaja neobična je za američku državnu zastavu jer ima Union Jack u gornjem lijevom kutu, prepoznajući ulogu Ujedinjenog Kraljevstva u povijesti Havaja. Na ostatku zastave nalazi se osam crvenih, bijelih i plavih pruga koje predstavljaju osam glavnih otoka. Na zastavi nema ni državnog pečata, ni motoa, kao što je to često slučaj, nego zastavu i moto.
Državni pečat prikazuje datum državnosti, izlazeće sunce, a kralj Kamehameha i božica slobode zajedno drže havajsku zastavu. Postoje pruge koje predstavljaju osam otoka, te tabu lopta i štap, znakovi kraljeve vlasti. Tu su i zvijezda koja predstavlja državnost, feniks koji predstavlja ponovno rođenje Havaja kao države, te lišće taroa, lišće banane i paprati koji predstavljaju floru otoka. Pojavljuje se i državni moto.
Havajski nadimak je “Država Aloha”. Ostali državni amblemi uključuju sljedeće:
Državni cvijet: žuti hibiskus
Državna ptica: havajska guska
Državno stablo: Kukui