Makedonija je mala država u balkanskoj regiji Europe. Prostire se na 9,800 četvornih milja (25,300 četvornih km), što ga čini malo većim od države Vermont. Graniči s Albanijom, Bugarskom, Grčkom i Srbijom. Ne treba je miješati s makedonskom regijom susjedne Grčke, a ponekad se naziva i Republika Makedonija kako bi se razlikovala.
Područje je bilo tisućljećima naseljeno ljudima, a na kraju su ih naselila plemena ilirskog i tračkog podrijetla. U 4. stoljeću prije Krista Filip II Makedonski počeo je širiti svoje granice, osvajajući obližnje regije. Njegov sin, Aleksandar Veliki, nastavio je taj posao, na kraju zavladavši Perzijskim Carstvom, Egiptom, pa čak i dijelovima Indije. Rim je konačno preuzeo kontrolu nad Makedonijom oko 150. godine prije Krista, držeći je stoljećima.
Slavenska plemena doseljavaju se u to područje počevši od 6. stoljeća, a do 9. stoljeća postaje dio Bugarskog Carstva. Time je započelo razdoblje dijeljenja između slavenske i bugarske kulture, koje će formirati veći dio moderne kulture u zemlji. Do početka 11. stoljeća Bizantsko je Carstvo pokorilo Makedoniju i apsorbiralo je u Carstvo.
Kada je Bizantsko Carstvo propalo, Makedonija je prešla pod kontrolu srpskog plemstva, sve dok je nije pokorilo Osmansko Carstvo u 15. stoljeću. Srbija je povratila zemlju 1912. godine, neposredno prije Prvog svjetskog rata, a na kraju rata je asimilirana u novu Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon Drugog svjetskog rata, Jugoslavenska komunistička partija preuzela je kontrolu nad regijom i stvorila autonomnu zonu za Narodnu Republiku Makedoniju. Ponovnu pojavu posebnog makedonskog identiteta neki su unutar Grčke vidjeli kao preambulu jugoslavenskog polaganja prava na dijelove Grčke koji su povijesno bili dio Makedonije, ali iako je bilo mnogo loših osjećaja, nikada se nije dogodilo službeno otimanje zemlje.
Godine 1991. zemlja je održala referendum kako bi potvrdila svoju neovisnost od Jugoslavije. Pokušala je ući u svijet kao republika. Grci su to vidjeli kao još jedan politički trik i blokirali su njegove pokušaje. Do 1993. UN je došao do kompromisa, priznavši naciju službeno kao Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju, iako to nije zadovoljilo Grčku. Od tada je više od stotinu naroda priznalo naciju pod njenim ustavnim imenom, Republika Makedonija.
Nakon Kosovskog rata u Srbiji, odnosi između Albanaca koji žive na tom području i etničkih Makedonaca pogoršali su se. To je dovelo do formiranja Albanske nacionalno-oslobodilačke vojske 2001., koja je formirala vojnu prisutnost i počela zahtijevati formalna prava za etničke Albance. Nakon kratkog sukoba i potpore NATO-a, postignut je prekid vatre, a Albanci su dobili više zajamčenih prava.
Poput mnogih nacija na Balkanu, preporučljivo je provjeriti najnoviju političku situaciju prije planiranja putovanja u to područje. Međutim, u posljednjih nekoliko godina etnički sukob koji je neko vrijeme prijetio da ključa splasnuo je i zemlja se može smatrati relativno sigurnom. U regiji postoji niz atrakcija, uključujući niz samostana koji su stari gotovo tisuću godina, poput manastira Sveti Jovan Bigorski, koji je još uvijek u funkciji. Tu su i mnogi slikoviti mali gradovi, a Ohrid je omiljen među turistima; njegove lijepe popločane ulice, prekrasne plaže i bizantske crkve koje ulijevaju strahopoštovanje čine ga pravim iskustvom.
Letovi u Ohrid svakodnevno pristižu iz mnogih međunarodnih zračnih luka u Europi, a lokalni zračni prijevoznici obavljaju letove iz obližnjih zemalja. Autobusi i vlakovi voze diljem Balkana, a povremeno idu čak i do Njemačke.