Melanezija je veliki skup otoka u Tihom oceanu koji se nalazi sjeverno i sjeveroistočno od kontinenta Australije. Naziv je prvi upotrijebio Jules Dumont d’Urville 1832. da opiše skupinu otoka s različitim geografskim i kulturnim zajedništvom koje ih izdvajaju od ostalih superskupina pacifičkih otoka, Mikronezije (na sjeveru) i Polinezije (na istoku). Melanezija se sastoji od preko 10,000 otoka koji pripadaju preko desetak zemalja raspoređenih na površini otprilike veličine Australije. Najistaknutiji otoci i otočne skupine koje se smatraju dijelom Melanezije su Bismarckov arhipelag, Fidži, otoci Maluku, Nova Kaledonija, Nova Gvineja, otok Norfolk, Solomonovi otoci, otoci Torres Strait i Vanuatu.
Najveći otok u Melaneziji je Nova Gvineja, koji je drugi najveći otok na svijetu (nakon Grenlanda) s površinom od 785,753 četvornih kilometara (303,381 četvornih milja). Ovaj otok prekriven prašumom dom je za više od 7.1 milijuna ljudi, većinom Papuanaca, etničke skupine koja potječe od ljudi koji su došli na otok već 40,000 godina prije Krista. Ovo je jedan od najranijih poznatih primjera ljudskog stanovanja izvan Afrike. U vrijeme migracije razina mora u tom području bila bi niža, što znači da su ti rani narodi morali prijeći manje oceana da bi stigli od kopna do Nove Gvineje.
Cijelo područje koje čini Melaneziju karakterizira velika raznolikost flore i faune, od kojih je većina endemska. Budući da se nalazi istočno od Wallaceove linije, život Melanezije ima više zajedničkog s Australijom nego s Azijom. Iako Melanezija čini manje od jedne polovice postotka (0.5%) kopnene površine svijeta, tamo se može naći 5-10% vrsta na planetu, sličan omjer kao i na većim područjima Australije i Sjedinjenih Država. Veliki dijelovi Melanezije, posebno Nove Gvineje, nisu istraženi od strane znanstvenika i antropologa. Tu se redovito otkrivaju nove vrste, a vjeruje se da u prašumama na otoku postoje čak 44 nekontaktirane plemenske skupine.
Velik dio Melanezije čine nove otočne države koje se stabiliziraju i rastu, od kojih su mnoge tek nedavno postigle veću autonomiju i neovisnost od Europe i zapadnog svijeta. Vanuatu, arhipelag smješten između Salomonskih otoka i Nove Kaledonije, jedna je od najnovijih svjetskih nacija, osnovana tek 1980. Salomonovi Otoci još su jedna nova zemlja, dio Britanskog Commonwealtha, koja je posljednjih godina pretrpjela etničke nemire. Nova Kaledonija, na jugu, veliki je otok pod upravom Francuske, ali s neobičnim pravnim statusom unutar Republike. Tamo se sprema pokret za neovisnost, sličan pokretu za neovisnost koji je doveo do autonomije Vanuatua 1980. godine.