Pompeji su drevni rimski grad koji je sačuvan epskom vulkanskom erupcijom 79. godine. Zahvaljujući činjenici da je erupcija bila tako iznenadna, grad je savršeno zamrznut u vremenu, što je arheolozima omogućilo da vide kakav bi bio svakodnevni život u starom Rimu. Mjesto Pompeja iznimno je popularno mjesto za posjet turista, a istraživanja se nastavljaju na tom mjestu kako bi se iskapali i sačuvali artefakti uz učenje o rimskoj kulturi.
Prema dokazima otkrivenim na tom mjestu, Pompeji su naseljeni oko šestog stoljeća prije Krista, a mjestu nisu bili strani potresi i drugi geološki poremećaji, o čemu svjedoče tragovi ranijih vulkanskih erupcija i oštećenja od potresa. U stvari, veliki potres u 62. CE uništio je veći dio grada, od kojih su neki još bili u izgradnji 17 godina kasnije kada je eruptirao Vezuv.
Erupcija Vezuva 24. kolovoza izbacila je ogroman oblak pepela, kamenja i krhotina preko Pompeja i okolnog krajolika, zatrpavši Pompeje u čak 10 stopa (četiri metra) krhotina na nekim mjestima, zajedno s gradom sestrinskim Herculaneum. Iako je jasno da su se ljudi pokušali evakuirati, mnogi su bili uhvaćeni i smrvljeni ruševinama, koje su također sačuvale ostatke ručkova, alata koji se koriste u svakodnevnom životu, zapanjujuću količinu umjetničkih djela i široku paletu zgrada.
Nakon erupcije Vezuva, Pompeji su napušteni, a priče o gradu izblijedjele su u mitove i legende. Gotovo 1,700 godina kasnije, Pompeji su slučajno otkopani i od tada su dosljedno iskopani i proučavani. Za arheologe je otkriće Pompeja bilo prilično uzbudljivo, jer je omogućilo ljudima da vide kako su Rimljani zapravo živjeli, čuvajući sve, od grafita na ulicama do erotske umjetnosti u bordelima.
Jedan od najjezovitijih prizora u Pompejima su gipsani odljevci žrtava. Kada su arheolozi počeli iskapati nalazište, primijetili su čudne praznine u pepelu i shvatili da su te praznine posljednji tragovi raspadanja ljudskih i životinjskih ostataka. Ubrizgavanjem gipsa i kasnije smole u te praznine bilo je moguće napraviti savršenu repliku žrtava vulkana, smrznutih u posljednjim trenucima, a neki od tih odljeva izloženi su na mjestima gdje su pronađeni.
Jao, otkopavanjem Pompeja grad je bio ugrožen. Iste gomile vulkanskog pepela koje su uništile grad i njegove stanovnike također su sačuvale sadržaj lokaliteta od zraka, vlage, korozivnih materijala i drugih prijetnji. Kako su se grad počeli iskapati, njegovi dijelovi su počeli prilično brzo propadati, što je izazvalo zabrinutost za sudbinu mjesta. Arheolozi su danas usredotočeni na očuvanje što većeg dijela Pompeja i njegovih artefakata, koristeći razne alate.