Rumunjska je mala država u istočnoj Europi, na rubu Balkana. Veličine je nešto više od 92,000 četvornih milja (238,000 četvornih km), tek nešto manje od Ujedinjenog Kraljevstva. Veliku većinu stanovništva čine etnički Rumunji, iako manji broj Roma i Mađara također čini značajne blokove.
Regiju su naseljavali ljudi ili njihovi preci najmanje oko 35,000 godina. Počevši od otprilike 500. godine prije Krista područje danas poznato kao Rumunjska naselilo je pleme poznato kao Dačani. S vremenom su postali značajna regionalna sila, čak i prijetila rimskim interesima u regiji oko 50. pr. Tijekom mračnog vijeka područjem je vladao niz različitih carstava, uključujući Avare, Hune, Gote i Prvo bugarsko carstvo.
Kasnije je područje koje je danas Rumunjska uključivalo pokrajine Modaviju, Transilvaniju i Vlašku. Dok je Balkan apsorbirao Osmansko Carstvo, ove su pokrajine zadržale većinu svoje neovisnosti i nastavile djelovati poluautonomno i pod Osmanlijama, Austrijskim Carstvom i Mađarima. Revolucionarni žar koji je zahvatio Europu 1848. dosegao je i Rumunjsku, iako su te rane revolucije uglavnom bile neuspješne. Međutim, 1877. godine zemlja je proglasila neovisnost od Osmanskog Carstva, koja je nakon kratkog vremena priznata.
Rumunjska je u Prvi svjetski rat ušla na strani savezničkih sila, a na kraju rata njihov se teritorij nešto proširio. Iako je u početku vladala prilično otvoreno, do 1938. zemlja je postala diktatura, a na kraju se pridružila Drugom svjetskom ratu na strani sila Osovine – iako su se 1944. promijenile zbog posljednjeg rata. Kratkotrajnu Veliku Rumunjsku na kraju rata kontrolirali su Sovjetski Savez i Bugarska. 1989. burna revolucija dovela je do pogubljenja komunističkog šefa države, odcjepljenja od Sovjetskog Saveza i vraćanja demokracije u zemlju.
Mjesta od interesa u zemlji uključuju Karpate, koje se protežu sredinom Rumunjske; oslikane crkve sjeverne Moldavije; veličanstvena rijeka Dunav – a posebno delta Dunava, koja je svjetska baština; i područje Transilvanije, s netaknutim saksonskim selima.
Većina Rumunja su pravoslavni kršćani, točnije članovi Rumunjske pravoslavne crkve. Kao takvi, veliki pravoslavni praznici, kao što su Uskrs i Božić, slave se s velikom dozom štih u cijeloj zemlji. Rumunjski jezik je, kao što ime govori, romanski jezik, izveden iz latinskog. Smatra se da je rumunjski bio prvi jezik koji se odvojio od latinskog, zbog izoliranosti regije od Rima, te je kao takav relativno ujednačen u usporedbi s jezicima kao što su francuski, talijanski ili španjolski.
Od otvaranja Rumunjske 1990. godine, turizam se svake godine stalno povećavao. Aktivnosti na otvorenom i razgledavanje daleko su najpopularniji. Milijuni hektara izvrsnih lokacija za kampiranje i planinarenje obiluju, od zemlje uz Crno more do zadivljujućih Karpata. Skijanje je također sve veća zabava. Povijesne građevine također obiluju, s crkvama, dvorcima i samostanima razasuti diljem zemlje. Vrhunska odmarališta također počinju nicati, s fokusom na razne stvari, od aktivnih sportova preko toplica do tradicionalnih festivala.
Putovanje u ovo područje je jednostavno, s mnogim velikim zračnim prijevoznicima koji svakodnevno lete za Bukurešt. Valuta je leu (množina, lei), iako se Rumunjska pridružila Europskoj uniji početkom 2007. Članstvo u EU i uvođenje eura obično se ne događaju istovremeno. Novopridruženoj zemlji EU obično je potrebno nekoliko godina da ispuni određene kriterije prije nego što bude sposobna uvesti euro.