Što trebam znati o Venezueli?

Bolivarska Republika Venezuela, poznatija kao jednostavno Venezuela, ima preko 27 milijuna stanovnika, koja se prostire na 353,841 četvornih milja (916,445 km²). Osim teritorijalnog kopna, Venezuela posjeduje nekoliko otoka na Karibskom moru, te ima teritorijalne sporove s Gvajanom i Kolumbijom. Otkrivena 1499. od strane španjolskih istraživača, Venezuela je dobila ime jer su istraživači prvi put vidjeli male plutajuće domorodačke domove u rijeci i povezali su to područje s Venecijom. Venezuela je postala neovisna republika tek 1830. godine, nakon što je stekla neovisnost od Španjolske, a potom i od teritorija Velike Kolumbije.

Venezuela ima iznimno raznolik ekosustav, sa svime od ravnica i močvara do obale i džungle. Zbog toga je njegova klima i fauna također iznimno raznolika, sa nekim jedinstvenim vrstama, poput divovske kapibare glodavaca, koje nema nigdje drugdje u svijetu. Velik dio zemlje Venezuele sada je zaštićen različitim međunarodnim ugovorima o zaštiti okoliša. Više od 60 posto stanovništva Venezuele je mješovita rasa, što je rezultat stoljećih miješanja španjolskih kolonista s domorocima. Nasuprot tome, samo jedan posto stanovništva zemlje sada je čisto autohtono stanovništvo.

Venezuela ima dobro uhodanu povijest ekoturizma. Putnici iz cijelog svijeta svake godine dolaze u Venezuelu kako bi istražili njezine brojne vodopade, prošetali džunglama i popeli se na vrhove Anda. Osim svojih 40 nacionalnih parkova, velik dio zemlje Venezuele je još uvijek neistražen i netaknut.

Venezuela je provodila novu vanjsku politiku otkako je posljednji predsjednik Hugo Chávez Frías došao na vlast 1998. Dio njegove politike uključuje niz promjena u njegovom odnosu sa Sjedinjenim Državama. To je dovelo do brojnih sukoba, kao što je Chavezova inicijativa za trgovinu s Kubom, prekid vojnih veza sa SAD-om i kupnja velikog broja ruskih oružja. Vanjska politika Huga Cháveza ponekad graniči s osobnim napadom, pri čemu Chavez izravno izražava svoju nesklonost Georgeu Bushu, njegovoj politici i njegovim ministrima. Chavez je također optužio američku vladu da potajno podržava akcije pobunjenika koji su ga nakratko svrgnuli 2002. godine.