Što utječe na moždanu aktivnost?

Sva stvorenja kralježnjaka imaju središnji živčani sustav kojim upravlja mozak, vrlo složen organ koji djeluje kao središnja zapovijed za cijelo tijelo. Mozak je središte za senzorne, motoričke, funkcije uzbuđenja i neurotransmicije u tijelu. Aktivnost mozga doslovno je električna energija uzrokovana aktiviranjem neurona dok mozak obavlja svoju stalnu rutinu. Kako se unutarnji i vanjski podražaji mijenjaju, moždana aktivnost se također može promijeniti.

Aktivnost mozga može se promijeniti gutanjem ili izlaganjem određenim lijekovima. Većina lijekova koji se koriste za liječenje psiholoških problema na neki će način utjecati na moždanu aktivnost, ali i mnoge druge tvari. Kofein, heroin, antidepresivi i sedativi mogu utjecati na brzinu i učestalost aktiviranja neurotransmitera. Iako ovaj učinak može biti privremen, neke studije pokazuju da produljena uporaba lijeka može imati produžene učinke.

Poremećaj normalnih navika spavanja može imati ozbiljan učinak na aktivnost moždanih valova, prema nekim studijama. Iako bi se moglo činiti logičnim da moždana aktivnost opada zbog nedostatka sna, neki dokazi pokazuju da se aktivnost u određenim dijelovima mozga zapravo povećava, kao da mozak nadoknađuje nedostatak odmora. Nažalost, nesanica također remeti kognitivne i motoričke funkcije, obično poražavajući pokušaje mozga da održi normalnu razinu performansi.

Hormoni u tijelu također mogu uzrokovati značajne promjene aktivnosti u mozgu. U jednoj studiji, žene u postmenopauzi dobivale su male doze estrogena i pratile su promjene moždane aktivnosti. U mnogim slučajevima, žene liječene ovim hormonom pokazale su povećanu funkciju pamćenja. Studije poput ove dovele su do dodatnih istraživanja kod žena s menstruacijom, budući da razina hormona fluktuira tijekom mjesečnog menstrualnog ciklusa. Novo istraživanje sugerira da se sklonost prema partneru i seksualna privlačnost, obje djelomično kontrolirane moždanom aktivnošću, mogu mijenjati ovisno o menstrualnom ciklusu ispitanika.

Mozak kontrolira osjetilnu percepciju, kao što su dodir, miris, okus i sluh. Određeni senzorni vanjski podražaji mogu uzrokovati promjenu aktivnosti u mozgu zbog samoodržanja. Na primjer, ako jelen osjeti miris grabežljivca, njegov mozak može aktivirati reakciju leta kako bi se izvukao iz opasnosti.

Čini se da na razinu moždanih valova u određenoj mjeri utječu i načini života. Pokazalo se da stres, vjerska predanost, pa čak i kultura, imaju određenu razinu utjecaja na funkcioniranje mozga. Neki stručnjaci vjeruju da smanjenje razine stresa i usredotočenost na zdrav način života može dovesti do poboljšane razine moždane aktivnosti.

Proučavanje moždane aktivnosti provodi se uglavnom putem vrste opservacijskih istraživanja koja se nazivaju elektroencefalografija. Ova metoda koristi korištenje senzora koji mogu mjeriti i mapirati količinu aktivnosti u mozgu. Mjerenjem uzoraka u različitim moždanim valovima, neurolozi i istraživači mogu otkriti sposobnost mozga da reagira na podražaje, kao i vidjeti sva područja zahvaćene aktivnosti u razvoju koja mogu ukazivati ​​na probleme povezane s živčanim sustavima kao što je epilepsija.