Oporavak aneurizme prvenstveno ovisi o tome je li aneurizma pukla. Ako aneurizma nije pukla, liječenje se može sastojati od promatranja ili elektivnog kirurškog popravka. Ako se izvrši kirurški popravak, oporavak je brži nego ako je aneurizma pukla, ali nosi rizik od postoperativnih simptoma svojstvenih svim kirurškim zahvatima, poput infekcije i otekline, što može utjecati na vrijeme oporavka. Ako je aneurizma pukla, oporavak aneurizme ovisi o različitim čimbenicima, kao što su vrsta i mjesto aneurizme, količina krvarenja i druga medicinska stanja. Dob i zdravlje pacijenta te duljina vremena između rupture i kada je pružena medicinska pomoć također igraju ulogu u izgledu za oporavak.
Aneurizma je oslabljeno područje krvne žile u kojem krvni tlak uzrokuje da se oslabljeno područje napuhuje poput balona. Postoje tri osnovne vrste aneurizme klasificirane prema mjestu: aneurizma aorte, cerebralna aneurizma i periferna aneurizma. Aneurizme se najčešće javljaju u aorti, najvećoj tjelesnoj krvnoj žili koja prolazi kroz srce, a obično su povezane s visokim kolesterolom ili visokim krvnim tlakom.
Većina aneurizme aorte javlja se u dijelu aorte koji prolazi kroz abdomen, u tom slučaju su poznate kao aneurizme abdominalne aorte. Ali 25 posto se javlja u gornjem dijelu aorte i poznato je kao aneurizme torakalne aorte. Aneurizme abdominalne aorte nose veći rizik od krvarenja od aneurizme torakalne aorte. Manje od 40 posto pacijenata preživi nakon rupture abdominalne aneurizme zbog jakog krvarenja. Pacijenti koji traže hitnu liječničku pomoć bolje prolaze od pacijenata koji odgađaju liječenje, jer se krvarenje može svesti na najmanju moguću mjeru brzim medicinskim tretmanom.
U bolesnika s aneurizmom aorte, oporavak može ovisiti o osnovnim stanjima koja su mogla pridonijeti razvoju aneurizme. Krvni tlak i razinu kolesterola trebat će liječiti lijekovima i promjenom načina života. Ako se krvni tlak i razina kolesterola stave pod kontrolu, šansa za ponovnu pojavu je mnogo manja.
Periferne aneurizme mogu se pojaviti u dijelovima tijela osim aorte i mozga. Obično se javljaju u karotidnoj arteriji, nozi ili slezeni. Ruptura je rjeđa od ove vrste aneurizme nego kod aorte ili cerebralne. Češće, periferne aneurizme mogu uzrokovati blokade koje mogu zahtijevati lijekove, stent graft ili premosnicu.
Aneurizma mozga ili mozga obično ne uzrokuje simptome sve dok nije jako velika ili ne pukne, uzrokujući moždani udar, komu ili smrt. Budući da ruptura aneurizme u mozgu može uzrokovati hitnu situaciju opasnu po život, važno je potražiti liječničku pomoć što je prije moguće jer to može utjecati na šanse za oporavak aneurizme. Oko 25 posto pacijenata neće preživjeti prva 24 sata nakon aneurizme mozga, a još 25 posto pacijenata s cerebralnom aneurizmom umire unutar tri mjeseca.
Nakon uspješnog kirurškog popravka bilo koje vrste aneurizme, prognoza za oporavak aneurizme je obično vrlo dobra. Pacijenti koji su imali popravak aneurizme mozga mogu biti na intenzivnoj njezi tjedan dana ili dulje i zahtijevati praćenje nakon izlaska iz bolnice. Ostali pacijenti s popravkom aneurizme mogu ostati u bolnici 10 dana. Oporavak aneurizme je bolji za pacijente koji su imali blage simptome.