Iznenadni gubitak kratkoročnog pamćenja može se pripisati čimbenicima kao što su emocionalna ili fizička trauma, stres ili uporaba droga. Dok većina ljudi s vremena na vrijeme doživi trenutni zaborav, gubitak pamćenja je drugačiji po tome što ima neobičan uzrok. Iako nije nužno trajne prirode, oštećeno pamćenje može biti vrlo frustrirajuće iskustvo koje može promijeniti život.
Ovu vrstu gubitka pamćenja karakterizira iznenadna nesposobnost prisjećanja nedavnih događaja i inače jednostavnih sjećanja. Osoba s ovim stanjem vjerojatno će se sjećati događaja iz davne prošlosti, ali se ne može prisjetiti događaja koji su neposredno prethodili njoj ili njegovom djelomičnom gubitku pamćenja. Ova vrsta oštećenja pamćenja također se naziva akutni gubitak pamćenja jer nije trajna i obično je reverzibilna.
Znakovi iznenadnog kratkotrajnog gubitka pamćenja uključuju nemogućnost prisjetiti se nedavnih događaja, poznatih ljudi, a mogu čak uključivati i nesposobnost osobe da se prisjeti osobnih detalja o vlastitom životu. Na primjer, nije neuobičajeno da se osoba koja pati od traume mozga ne sjeća tko je ili da se osoba koja se oporavlja od traumatskog incidenta ne može prisjetiti događaja koji su neposredno prethodili incidentu. Čak i kada se te činjenice iznesu bolesniku, on ili ona još uvijek ne mogu imati sposobnost da ih se prisjeti. Konačno, specifična sjećanja na prethodne događaje često se vraćaju, ali ponekad ne.
Emocionalna trauma, poput zlostavljanja ili ekstremnog straha, može uzrokovati iznenadni kratkoročni gubitak pamćenja. To se smatra načinom na koji um štiti psihu od neugodnih događaja s kojima se inače ne može nositi. U terapijskom okruženju ili uz pomoć hipnoze, sjećanja se obično mogu vratiti kako osoba stječe alate za samouvjereno suočavanje s traumom.
Trauma mozga uzrokovana stanjima kao što su moždani udar, gubitak svijesti ili potres mozga također može uzrokovati kratkoročni gubitak pamćenja. Mnogo je puta to zbog nedovoljne količine kisika potrebnog za optimalno funkcioniranje mozga. Kako se uzrok traume liječi, pamćenje se često vraća.
Stres također može uzrokovati oštećenje pamćenja. To također može biti posljedica činjenice da ljudi pod emocionalnim stresom imaju tendenciju doživjeti napade nesanice i loših obrazaca spavanja, što doprinosi kognitivnom padu. Iako je usko povezan s emocionalnom traumom, ova vrsta iznenadnog kratkotrajnog gubitka pamćenja razlikuje se po tome što se često može izbjeći, dok je iznenadna emocionalna trauma općenito izvan kontrole žrtve. Kada se stres ublaži, normalne sposobnosti prisjećanja počinju se vraćati.
Gubitak pamćenja povezan s lijekovima također je čest. Opće je poznato da nedopuštene droge uzrokuju oštećenje pamćenja, ali lijekovi koji se izdaju na recept također mogu imati isti učinak. Neka istraživanja čak sugeriraju da iznenadni gubitak pamćenja mogu doživjeti pacijenti s rakom koji su podvrgnuti kemoterapiji.