Mnoga stanja i bolesti mogu dovesti do privremenog gubitka pamćenja. Najčešćima se smatraju epilepsija, tumori mozga i moždani udari. Zlouporaba droga i alkohola te određene vrste ozljeda glave, poput potresa mozga, također mogu uzrokovati privremeni gubitak pamćenja. Amnezija, koja je opći naziv za gubitak pamćenja bilo koje vrste, obično se liječi terapijom, a ne lijekovima i općenito je češća u starijih ljudi.
Vjeruje se da je privremeni gubitak pamćenja kod osoba s epilepsijom uzrokovan oštećenjem mozga koje je posljedica samih napadaja. Nakon što doživi napadaj, osoba se obično ne sjeća događaja koji su doveli do ili tijekom napadaja. Gubitak pamćenja obično traje samo nekoliko sati, ali ponekad može trajati danima ili tjednima. Učestalost epileptičkih događaja također može utjecati na trajanje i težinu gubitka pamćenja. Ne postoji tretman koji se smatra učinkovitim za epileptičku amneziju, ali ljudi koji imaju epilepsiju obično uzimaju lijekove za smanjenje učestalosti napadaja.
Zlouporaba alkohola može narušiti sposobnost mozga da stvara nove stanice, dok neki lijekovi, poput marihuane, mogu izravno utjecati na hipokampus, dio mozga za koji se vjeruje da obrađuje pamćenje. Čini se da studije koje uključuju učinke marihuane na pamćenje nude oprečne rezultate. Neke studije pokazuju da nekoliko mjeseci korištenja marihuane može imati cjeloživotne učinke na pamćenje, dok druge studije pokazuju da se učinci smanjuju ili potpuno nestaju nakon samo nekoliko tjedana.
Privremeni gubitak pamćenja česta je nuspojava mnogih lijekova na recept. Neke studije pokazuju da više od 100 različitih tipova često propisivanih lijekova može uzrokovati neku vrstu amnezije. Antidepresivi i barbiturati povezani su s gubitkom pamćenja, kao i neki antihistaminici i lijekovi za srce. Osim toga, lijekovi usmjereni na liječenje nesanice i boli mogu utjecati na pamćenje.
Smatra se da su starije osobe izložene većem riziku za privremeni gubitak pamćenja. Moždani udari su češći u starijih osoba, kao i bolesti koje uzrokuju demenciju. Alzheimerova bolest je progresivna bolest koja općenito dovodi do potpunog gubitka pamćenja, ali u svojim ranim fazama to nije uvijek slučaj. Bolesnici mogu dugi niz godina patiti samo od blagog ili privremenog gubitka pamćenja. Ova bolest, iako je predmet mnogih medicinskih istraživanja, nije u potpunosti shvaćena.
Terapija lijekovima općenito se ne smatra učinkovitom u rješavanju privremenog gubitka pamćenja. Psihoterapija, s druge strane, ponekad može pomoći, ako gubitak pamćenja nije posljedica ozljede ili bolesti. Neki psiholozi su bili uspješni koristeći metode kao što je hipnoza kako bi pomogli pacijentima da povrate izgubljena sjećanja.