Stvrdnute arterije, koje se nazivaju i ateroskleroza, uzrokovane su nakupljanjem plakova u arterijskim stijenkama. Takvi se plakovi mogu sastojati od raznih tvari, uključujući kolesterol. Tipično, stanje se razvija tijekom razdoblja od mnogo godina. Tijekom tog vremena, zahvaćene arterije postaju zadebljane i nepravilne, što rezultira sužavanjem unutarnjih arterijskih kanala i smanjenim protokom krvi.
Određivanje jednog specifičnog čimbenika koji potiče stvrdnjavanje arterija može biti teško. Međutim, postoji niz stvari koje pridonose razvoju stvrdnutih arterija. Poznato je da su visoki krvni tlak, dijabetes, visoki kolesterol i pušenje uzročnici ovog stanja. Može biti uzrokovana ili pogoršana pretilošću i stresom. Genetika također može biti uključena u razvoj ovog stanja.
Kada se arterije osobe stvrdnu, naslage se počinju nakupljati na zahvaćenim arterijskim stijenkama. Ovo nakupljanje može uzrokovati da stanice proizvode dodatne tvari u arterijama. Kao rezultat, ove tvari mogu formirati dodatne slojeve, dodatno blokirajući arterije.
Često su ovim stanjem zahvaćene veće arterije i koronarne arterije. S vremenom, stvrdnute arterije mogu dovesti do slabe cirkulacije. Osoba s ovim stanjem također može biti izložena povećanom riziku od srčanog ili moždanog udara.
Simptomi povezani s otvrdnulim arterijama uključuju bol u nogama, visoki krvni tlak, zatajenje bubrega, aneurizmu aorte, krvne ugruške, anginu i srčani udar. Često, pojedinci razvijaju tvrdoću arterija bez ikakvih očitih simptoma dok stanje ne dosegne uznapredovalu fazu. Stoga je mudro znati svoju obiteljsku medicinsku povijest i biti posebno oprezan na simptome ako se stanje javlja u vašoj obitelji.
Obično pojedinci ne razvijaju simptome ili komplikacije zbog otvrdnutih arterija sve dok nisu barem u srednjim godinama. Međutim, nekim pojedincima je to stanje dijagnosticirano u dvadesetim godinama. Stoga bi odrasli svih dobnih skupina trebali biti svjesni stanja, njegovih učinaka i povezanih simptoma.
Glavni dio dijagnoze ovog stanja uključuje anamnezu pacijenta. Određeni neinvazivni testovi, kao što je ultrazvučno snimanje, mogu se koristiti u dijagnozi. Angiografija, invazivna pretraga, također se može koristiti. Kada su zahvaćene arterije nogu ili mozga, može se naručiti kompjuterska tomografija (CT), slikanje magnetske rezonancije (MRI) ili angiogram.
Prevencija je ključna za izbjegavanje negativnih posljedica stvrdnutih arterija. Kako biste smanjili rizik od razvoja ovog stanja, izbjegavajte pušenje, dovoljno se odmarajte i vježbajte te slijedite zdravu prehranu. Ako imate visok krvni tlak, dijabetes ili kolesterol, slijedite savjete svog liječnika za kontrolu ovih stanja. Nadalje, pokušajte smanjiti stres u svom životu, jer stres može doprinijeti razvoju ne samo problema s arterijama, već i mnogih drugih zdravstvenih stanja.