Trzanje prstiju može se pojaviti kao posljedica benignih grčeva mišića, nedostataka u prehrani ili neravnoteže elektrolita. Nehotično trzanje također može biti simptom ozljede živca ili ozbiljnijeg poremećaja središnjeg živčanog sustava. Utrnulost ili trnci ponekad prate trzanje. Pogođene osobe mogu tražiti konačnu dijagnozu kada se trzaj pojačava, prelazi preko prstiju ili ga prati bol.
Relativno bezopasno stanje poznato kao sindrom benigne fascikulacije može započeti trzanjem prstiju, nevoljnim grčevima mišića kapaka, udova ili jezika. Grčevi se mogu pojaviti povremeno ili kontinuirano i općenito prestaju namjernim pomicanjem zahvaćenog područja. Pozitivna dijagnoza obično uključuje uklanjanje drugih uzroka. Benigni fascikulacijski sindrom obično se liječi beta-blokatorima i lijekovima protiv napadaja.
Nedostaci u ishrani mogu promijeniti razinu elektrolita, što može uzrokovati trzanje prstiju. Razine kalcija, magnezija ili kalija ispod normalne često izazivaju trzanje ili grčeve u mišićima. Prehrana s malo kalcija ili s visokim udjelom gazirane sode može doprinijeti abnormalno niskim razinama kalcija u krvi i naknadnim trzanjima mišića ili grčevima. Gazirana soda također može smanjiti razinu magnezija, a pretjerano povraćanje, proljev ili znojenje mogu dovesti do snižene razine kalija.
Trzanje palca i kažiprsta može biti simptomi stanja poznatog kao sindrom karpalnog tunela, koje je obično povezano s ozljedom ponavljajućih pokreta. Srednji živac prolazi od podlaktice, kroz zapešće i grana se u palac, kažiprst i srednji prst šake. Dugotrajno, kontinuirano kretanje obično uzrokuje oticanje tkiva zapešća, što komprimira živac i uzrokuje trzanje, utrnulost i trnce.
Slikovne studije, krvne pretrage i, moguće, biopsije tkiva općenito daju pozitivnu dijagnozu. Liječenje stanja uključuje prevenciju daljnjeg oštećenja živaca. Liječnik također može propisati analgetike, udlage ili proteze za ublažavanje nelagode. Kirurški zahvat je ponekad nužan za ispravljanje problema.
Određeni procesi bolesti često počinju manjim simptomima koji uključuju trzanje prstiju. Neurološki poremećaj poznat kao Parkinsonova bolest često počinje manjim trzajima ili drhtanjem, ali na kraju napreduje prema potpunoj iscrpljenosti. Bol se događa kada stanice u mozgu koje proizvode dopamin počnu prolaziti kroz polagani proces propadanja. Dijagnoza obično uključuje fizikalnu procjenu, obiteljsku i osobnu anamnezu te slikovne studije.
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je još jedan degenerativni poremećaj živaca koji može uzrokovati trzanje prstiju ili ruku. Ova razorna bolest uključuje smrt živčanih stanica koja na kraju utječe na sve tjelesne sustave. Trzanje i grčevi evoluiraju u mišićnu slabost i iscrpljenost. Liječnici nakon snimanja potvrđuju poremećaj, a krvne i neurološke pretrage isključuju druge uzroke.