Kada srce ispumpava krv kako bi cirkulirala tijelom, sila koju stvara na stijenke arterija naziva se sistoličkim tlakom. Kako se opušta kako bi primila povratnu krv, ova sila se naziva dijastoličkim tlakom. Krvni tlak je prenizak kada je sistoličko očitanje manje od 90 mm Hg, a dijastoličko niže od 60 mm Hg, a oba su dramatični padovi s normalne razine od 120/80 mm Hg. Budući da je nizak krvni tlak ili hipotenzija funkcija mnogih čimbenika, medicinski stručnjaci to ne smatraju hitnim slučajem osim ako nisu popraćeni pojačanim pulsom ili drugim simptomima niskog krvnog tlaka kao što su vrtoglavica, nesvjestica ili napadaji. Kad god je krvni tlak nizak, to znači da nešto nije u redu sa srcem, krvnim žilama ili ukupnim volumenom krvi u tijelu, što bi moglo ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme.
Na primjer, krvni tlak je prenizak kada je srce preslabo da otpusti dovoljno krvi za postizanje normalne razine sistoličkog tlaka. To se događa kada se srčani mišići ne stiču zbog bolesti zalistaka, blokade koronarnih arterija ili kao posljedica zatajenja srca uobičajenog među starijom populacijom. Na minutni volumen srca utječu i određeni lijekovi koje uzimaju pacijenti s hipertenzijom kako bi usporili rad srca ili puls.
Nizak krvni tlak također može ukazivati na to da su arterije i vene pretjerano proširene kako bi pružile dovoljan otpor protoku krvi, što bi onda smanjilo ukupni tlak. Najvjerojatniji uzrok ovog stanja je ozljeda mozga gdje živčani sustav ne uspijeva komunicirati s krvnim žilama kako bi normalno funkcionirali. Trovanje krvi, gdje bi toksin mogao utjecati na sluznicu žile, također može biti mogućnost. Povišena razina kiselosti u krvi zbog prekomjerne proizvodnje tjelesnih kiselina ili nemogućnosti bubrega da izlučuju kiseline također može izazvati isti učinak.
Čak i kada su srce, arterije i vene zdravi, još uvijek je moguće da krvni tlak bude prenizak kada se volumen krvi smanji ispod sigurnih razina. To može biti uzrokovano ili teškim gubitkom krvi zbog krvarenja ili smanjenom količinom vode u tijelu zbog dehidracije, što bi moglo uzrokovati mnoge druge osnovne simptome. Među starijim osobama, koje bi mogle osjetiti gubitak žeđi, ekstremna hipotenzija mogla bi postati opasna po život u vrlo kratkom vremenskom razdoblju.
Svi gore navedeni slučajevi ilustriraju da je, kada je krvni tlak nizak, to povezano s vrlo lošom cirkulacijom ili nedostatkom krvi koja prenosi kisik u tijelu. Situacija postaje opasna kada vrijednosti krvnog tlaka ostaju uporno daleko ispod normalne razine ili kada se ne popravljaju same od sebe, zbog čega je praćenje niskog krvnog tlaka posebno važno za osobe s poviješću problema. Pacijent može doživjeti šok od bilo kojeg od gore navedenih stanja bez hitne medicinske pomoći, a ova komplikacija može biti smrtonosna.