Pitagora sa Samosa bio je rani filozof i matematičar koji je živio između 570. i 480. pr. Mnoga Pitagorina matematička spoznaja i otkrića utjecala su na modernu matematiku kao što je Pitagorin teorem.
Pitagorin teorem drži da je kvadrat hipotenuze pravokutnog trokuta jednak zbroju kvadrata druge dvije stranice. Neki povjesničari vjeruju da je Pitagorin teorem bio podatak koji su Egipćani i Babilonci poznavali čak i prije nego što je Pitagora sa Samosa zaslužan za njegovo stvaranje. Pitagora je ipak razvio mnoge teorije, koje su obuhvaćale mnoge različite teme kao što su religija i glazba. Sve su njegove teorije na neki način uključivale brojeve.
Pitagorina teorija glazbe kaže da se vrijeme između glazbenih nota može izraziti kao omjer između brojeva, ili cijelih brojeva, jedan prema četiri. Pitagora je vjerovao da su i glazba i brojevi moćni za dušu. To uvjerenje činilo je osnovu njegovih vjerskih uvjerenja i učenja.
Pitagora sa Samosa osnovao je školu koja je podučavala ono što će Nostradamus kasnije unaprijediti kao numerologiju. Pitagora je vjerovao da brojevi izražavaju stvarnost. Baš kao što je otkrio da se glazba može objasniti brojevima, pomislio je da se priroda cijelog svemira može objasniti teorijom brojeva.
Zenon iz Eleje i Parmenid iz Eleje, dva druga rana mislioca koji će kasnije utjecati na Aristotelov rad u logičkom rasuđivanju, obojica se nisu slagala s nekim Pitagorinim teorijama brojeva. Tvrdili su da su neka Pitagorina djela proturječna sama sebi. Sam Pitagora je ubrzo shvatio da su Zenon i Parmenid bili u pravu jer je otkrio da se omjer dijagonale kvadrata i njegovih strana ne može izraziti kao cijeli broj kao što je Pitagora mislio.
Koncept iracionalnih brojeva rođen je, ironično, zbog Pitagorovog rada s racionalnim brojevima. Korištenje iracionalnih brojeva pomoglo je ispraviti Fitagorine ranije izračune koji su postali poznati kao “nesumjerljivost dijagonale”. Iracionalni brojevi su se pokazali važnim konceptom za budućnost moderne matematike.
Pitagorova grčka otočna domovina Samos i danas postoji i popularno je turističko područje. Međutim, većina drevne arhitekture uništena je na Samosu kako bi se stvorila odmarališta. Samos je nekoć bio poznat po svojim bogatim stanovnicima. U davna vremena, Samos je imao cestu popločanu mramorom na kojoj se nalazilo 2,000 kipova i složen hram. Beton sada prekriva mramornu cestu.
Pitagorova grčka otočna domovina Samos i danas postoji i popularno je turističko područje. Međutim, većina drevne arhitekture uništena je na Samosu kako bi se stvorila odmarališta. Samos je nekoć bio poznat po svojim bogatim stanovnicima. U davna vremena, Samos je imao cestu popločanu mramorom na kojoj se nalazilo 2,000 kipova i složen hram. Beton danas prekriva mramornu cestu.