Sir Isaac Newton rođen je 4. siječnja 1643. u Woolsthorpe-by-Colsterworthu u Engleskoj. Kad je imao tri godine, otac mu je umro, majka se preudala, a on je ostao živjeti s bakom po majci. Nakon studija u lokalnim školama i srednjim institucijama, Newton je na kraju upisao Trinity College u Cambridgeu, gdje je postao zaokupljen matematičkim teoremima. Newton je na kraju razvio osnove za račun i razradio novu formulu za pi, a sve to bez pomoći drugih znanstvenika ili prethodnih publikacija. Već samo to Newtona čini jednim od najpoznatijih znanstvenika u povijesti.
Od 1670. godine, dok je bio profesor matematike na Cambridgeu, Sir Isaac Newton je opsežno istraživao optiku, izumio reflektirajući teleskop, koji je u praksi proveo njegovu novu teoriju obojene svjetlosti, i dizajnirao primitivni elektrostatički generator. Newton je snažno vjerovao u alkemiju, koju je koristio da objasni zakone privlačenja između čestica.
Otprilike desetljeće kasnije, Newtonov fokus se prebacio na mehaniku i astronomiju. U svojoj knjizi The Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, prvi je put upotrijebio riječ gravitas da objasni sila ili težinu predmeta prema dolje. Knjiga, objavljena 1687., dala je Sir Isaacu Newtonu međunarodnu slavu i pohvale.
Do kraja stoljeća počeo je pisati niz vjerskih ugovora koji nikada nisu bili objavljeni ili su ih zajednica primila s prezirom ili ravnodušnošću. Na kraju se preselio u London kako bi preuzeo mjesto Master of Mints, gdje je nadgledao proizvodnju britanskih kovanica i medalja. Godine 1705. kraljica Anne dodijelila je Newtonu titulu viteza kao zahvalu za njegov naporan rad u kovnici novca.
Newton je posljednje godine života proveo kao predsjednik Londonskog kraljevskog društva za poboljšanje prirodnog znanja. Umro je 1727. i pokopan je u Westminsterskoj opatiji. Newtonova otkrića smatraju se jednim od najvažnijih znanstvenih otkrića posljednjih nekoliko stoljeća.