Mnogi različiti čimbenici pridonijeli su određivanju zemalja koje su dio Trećeg svijeta. Od nastanka pojma nakon Drugog svjetskog rata, klasifikacija Trećeg svijeta znači različite stvari. Nedavno se pojavila oznaka koja predstavlja nerazvijene zemlje s kraja 20. i početka 21. stoljeća. Ove zemlje često ovise o drugim nacijama u siromaštvu. Mnogi argumenti o tome koje su zemlje dio ove grupe počinju u siromašnim afričkim i azijskim zemljama.
Klasifikaciju Trećeg svijeta skovao je francuski demograf Alfred Sauvy 1952. Sauvy je, odlučujući koje su zemlje dio Trećeg svijeta, usporedio s pojmom klasa prije Francuske revolucije. Po analogiji sa stanjima u Francuskoj iz 18. stoljeća, Sauvy je nazvao Sjedinjene Države i njihove kapitalističke saveznike Prvim svijetom. Komunistički blok, SSSR i njegove saveznike, označio je Drugim svijetom. Preostale zemlje svijeta dobile su oznaku Trećeg svijeta.
Ovu teoriju 1956. godine podržala je druga skupina koja je pokušala odrediti koje su zemlje dio Trećeg svijeta. Grupa je bila povezana sa Sauvyjevim institutom za demografske studije. Francis Perroux se zatim uključio u raspravu o tome koje su zemlje u kojoj klasi 1960. Odlučio je da ovu oznaku Trećeg svijeta treba dati nerazvijenim zemljama Afrike, Azije, Oceanije i Latinske Amerike.
Godine 1972. kineski predsjednik Mao ponudio je još jednu argumentaciju za to koje su zemlje Treći svijet. Supersilu neprijatelje SAD-a i SSSR-a nazvao je Prvim svijetom. Rekao je da su Zapadna Europa, Japan, Kanada i Australija pripadale Drugom svijetu. Sve ostale zemlje, nerazvijene i Kina, završile su raspravu o tome koje su zemlje Trećeg svijeta. O kasnijim raspravama odlučivali bi akademici i politički mislioci i vođe.
U žaru hladnog rata, o argumentu koje zemlje pripadaju kojoj klasi uglavnom su odlučivali politički analitičari i nacionalni čelnici. Pokret Trećeg svijeta se razvio kada su se zemlje počele klasificirati ovim pojmom, uključujući Jugoslaviju, Egipat i Indiju. Kako je rat završio, političke razlike između blokova postale su zbrkane, a pojam je izgubio analitičku jasnoću. Od hladnog rata, izraz se koristi za opisivanje nerazvijenih i ekonomski ovisnih zemalja s visokom smrtnošću rođenih i visokim siromaštvom.
Danas o klasifikaciji koje su zemlje dio Trećeg svijeta, a redom Prvog i Drugoga svijeta, odlučuju teoretičari i akademici. Pojam nema jasnu objektivnu klasifikaciju. To se naziva ideologijom, a ne stvarnošću. Odluka o tome koje su zemlje Treći svijet svodi se na one koji koriste taj izraz, u politici, akademici ili svakodnevnom životu.