Indijanci Ojibwa, također poznati kao Indijanci Chippewa, jedan su od najvećih indijanskih naroda u Sjevernoj Americi. Njihova izvorna domovina je sjever Sjedinjenih Država i južna Kanada. Naposljetku su se preselili na zapad u Srednji zapad i Velike ravnice. Mnogi Ojibwa bendovi još uvijek postoje, žive prvenstveno u Michiganu, Sjevernoj Dakoti, Minnesoti, Ohiju i Ontariju u Kanadi.
Povijest Ojibwa Indijanaca može se pratiti do 1600-ih. Tada su se razni bendovi koji su govorili algonquian udružili kako bi postali Ojibwa nacija. Smatra se da naziv potječe od algonkinskog indijskog izraza za naborane zbog stila mokasina koje su Ojibwa Indijanci nosili.
Ojibwa su živjeli u skupinama zvanim plemena, koja su obično bila sastavljena od obitelji i šire obitelji. Uglavnom su bili lovci, sakupljači i ribari, a u južnijim podnebljima bili su i zemljoradnici. Smatra se da je njihov prvi kontakt s ne-indijanskim Amerikancima bio početkom 1600-ih, kada su se Francuzi probili kroz područje Velikih jezera. Francuzi su se sprijateljili s Indijancima Ojibwa, trgujući s njima robom i često se vjenčavajući sa ženama Ojibwa. Ojibwa su se borili s Francuzima tijekom francuskog i indijskog rata. Tijekom američke revolucije, Ojibwa su se udružili s Britancima.
Rana plemena Ojibwa koja su živjela u ravničarskim državama obično su bila nomadska. Živjeli su u šatorima ili šatorima od životinjskih koža koje je bilo lako spakirati i premjestiti. U šumovitim područjima, Ojibwa su bili sjedilački i živjeli su u kolibama od kore zvane wigwams. Žene su obično nosile duge haljine, a muškarci donje hlače i tajice. I muškarci i žene nosili su kosu u dugim pletenicama. U vrijeme rata, neki muškarci su nosili kosu u stilu Mohawk.
Šumska su plemena uglavnom lovila sitnu divljač, pecala te sakupljala rižu i bobičasto voće. Oni Ojibwa koji žive u ravnicama jeli su prvenstveno bivolje meso. Oružje po izboru bili su luk i strijela, sve dok Europljani nisu uveli vatreno oružje.
Danas Ojibwa Indijanci prvenstveno žive u rezervatima. Svaki plemenski rezervat je poput neovisne nacije, sa svojom vlastitom vladom, političkim sustavom, školama i pravnim sustavom. Plemenski vođa ili poglavica može biti muškarac ili žena, a bira ga plemensko članstvo. Od 1998. godine, kada je američka vlada donijela indijski regulatorni zakon o igrama na sreću, značajan dio plemenskog prihoda dolazi od kockarskih kockarnica na rezervacijama. Plemena su iskoristila novac za kupnju dodatnog zemljišta, stvaranje škola i medicinskih ustanova te nadogradnju stanova.