Trebam li dobiti subprime zajam?

Pojam subprime zajam pomalo je zbunjujući. Budući da subprime zajam znači ispod, bilo bi razumno pretpostaviti da je drugorazredni zajam poželjan jer je ispod osnovne kamatne stope ponuđene u danom trenutku. Zapravo, istina je upravo suprotno. Drugorazredni zajam nudi se po stopi iznad glavne kamatne stope, obično zato što je kreditni rejting osobe lošiji nego savršen i predstavlja veći rizik da zajmodavac ne bude otplaćen. To znači da osoba plaća više kamata na posuđeni novac umjesto manje.

Prime se smatra kamatnom stopom po kojoj će banke i drugi zajmodavci ponuditi kredite klijentima s najboljim kreditnim rejtingom. Ne mogu se svi zajmodavci kvalificirati za najbolje stope, a te će se stope znatno razlikovati ovisno o tržištu i vrsti zajma. Drugorazredni zajam također može značajno varirati. Zapravo, većina financijskih savjetnika predlaže kupovinu okolo ako se možete kvalificirati samo za drugorazredni zajam jer svaki zajmodavac može imati različite kriterije za određivanje kreditne sposobnosti.

Neki financijski stručnjaci također savjetuju da ne uzimate zajam ako ga možete dobiti samo po subprime stopi, budući da ćete u konačnici platiti više kamata nego za zajmove koje možete dobiti po primarnoj stopi. Međutim, u nekim slučajevima ipak ima smisla dobiti drugorazredni zajam ako je novac stvarno potreban i ne postoji drugi način za otplatu dugova. S padom cijena kuća u nekim područjima počevši od 2006. godine, neki ljudi koji bi bili razmatrani za drugorazredni zajam možda ga neće moći dobiti.

Brojni zajmodavci usredotočili su se na posuđivanje novca po subprime stopama zajmoprimcima s manje nego savršenim kreditom. Idealno za mnoge od ovih zajmoprimaca, koji su kupovali kuće u razdoblju 2004.-2005., bio je da su nekretnine u procvatu i da će za nekoliko godina utvrđivanja kreditne sposobnosti zajmoprimci moći refinancirati svoje domove po nižim stopama. Neki su uzeli zajmove samo s kamatama s visokim drugorazrednim stopama, što je značilo da nisu prikupljali nikakav kapital u svojim domovima.

Umjesto da se stambeni bum nastavi, značajan pad vrijednosti kuća dogodio se 2006. i 2007. Mnogi ljudi nisu mogli refinancirati svoje domove po nižoj stopi, a ljudi s kreditima samo s kamatama bili su zaglavljeni s većim plaćanjima nego što su mogli priuštiti, i kuće koje su zapravo vrijedile manje nego što su bile u trenutku kupnje. Drugorazredna stopa nije pomogla stvarima i mnogi su ljudi bili prisiljeni prodati svoje domove ili su platili svoje kredite. Ova situacija izazvala je zabrinutost među zajmodavcima čiji su primarni klijenti oni s drugorazrednim zajmovima. Veliki broj neispunjenja zajmova zbog nemogućnosti visokih plaćanja rezultirao je zajmodavcima s manje novca za posudbu i manjom dobiti.

Pojedini su zajmodavci 2007. godine uveli strože kriterije za dobivanje drugorazrednog zajma, a povećali su i kamatne stope po kojima se novac može posuditi. To znači manje prodaje kuća, kontinuirani pad maloprodajne vrijednosti kuća i stagnirajuće tržište nekretnina. S druge strane, otežavanje dobivanja drugorazrednog zajma može nekima uštedjeti novac i stvoriti im poticaje da povećaju svoje kreditne rezultate.