U ekonomiji, eksternalija se definira kao trošak ili korist koja proizlazi iz transakcije koja utječe na različite treće strane koje nisu dio transakcije. Učinak može biti korist za treću stranu, nazvana “pozitivna eksternalija”, ili može biti trošak, nazvan “negativna eksternalija”. Eksternalije narušavaju učinkovitost tržišta jer cijene u pojedinačnim transakcijama neće odražavati troškove ili koristi nametnute eksternalijama. Vlade će često pokušati objasniti ove vanjske čimbenike različitim metodama regulacije.
Učinkovito tržište je ono koje pronalazi idealnu cijenu za opću dobrobit društva u proizvodnji dobra ili pružanju usluge s obzirom na ponudu i potražnju. Malo je transakcija koje ne uključuju nepredviđene eksternalije koje donose troškove ili koristi društvu u cjelini i remete tu učinkovitost. To je rezultat činjenice da privatna poduzeća i potrošači općenito ne uzimaju u obzir eksterne učinke prilikom obavljanja transakcija, jer ih je teško utvrditi u kontekstu pojedinačne transakcije.
Klasičan primjer negativne eksternalije je tvrtka koja zagađuje okoliš. Ova hipotetska tvrtka koja proizvodi widgete uzima u obzir potražnju za svojim proizvodom, troškove proizvodnje, kao i sve režijske troškove u radu svoje tvornice widgeta pri određivanju njihove cijene. Isto tako, potrošač će uzeti u obzir samo ono što želi platiti za posjedovanje widgeta pri odlučivanju hoće li ili ne kupiti artikl. Ono što niti jedna strana ne uzima u obzir je društveni trošak proizvodnje widgeta, koji zagađuje zrak oko svakog mjesta u kojem se nalazi tvornica widgeta.
Eksternost ne mora biti negativna. Na primjer, sve veća zastupljenost obrazovanja u društvu primjer je ekonomskog događaja s različitim pozitivnim eksternalijama. Svako društvo koje je naseljeno dobro obrazovanim ljudima imat će koristi od znanja koje proizlazi iz vremena i novca koji ti ljudi troše na svoje obrazovanje. Tehnološki i medicinski napredak koji proizlazi iz tog znanja koristit će ne samo onima koji stvaraju takav razvoj, već i onima koji pripadaju društvu koje ima pristup napretku svojih obrazovanih građana. Ti su napreci primjeri pozitivnih eksternalija.
Vlade će nastojati uzeti u obzir ove čimbenike kroz različite propise kako bi ograničile negativne eksterne učinke i promicale aktivnosti koje dovode do pozitivnih eksternalija. Jedna od metoda je kriminalizacija droga kako bi se obeshrabrila njihova uporaba i posljedični destruktivni učinci kao što je porast nasilnog kriminala. Viši porezi na nezdrave proizvode kao što su duhan i alkohol osmišljeni su kako bi obeshrabrili njihovu kupnju i konzumaciju. Osim toga, vlade mogu promicati pozitivne eksterne učinke kroz subvencije koje snižavaju troškove proizvodnje ili potrošnje robe ili usluge koje imaju blagotvorne učinke na društvo.