Pristranost preživljavanja je pogreška u analizi koncentriranja na procese ili primjere koji su uspjeli i ignoriranja ili umanjivanja onih koji nisu uspjeli. Najčešći rezultat toga je izvlačenje pretjerano optimističnih ili pozitivnih zaključaka. U financijskom okruženju to obično uključuje analizu koja izostavlja tvrtke ili fondove koji su propali i više ne postoje.
Unutar financija, najčešći oblik pristranosti preživljavanja uključuje praćenje prošlih ulaganja, posebno investicijskih fondova. Na primjer, tvrtka može pokrenuti 100 investicijskih fondova. Pet godina kasnije možda je 25 od tih fondova u potpunosti odustalo ili ih spojilo s drugim fondovima, u oba slučaja zbog uspješnosti. To je normalno ponašanje, budući da većina financijskih tvrtki ne vidi malo smisla u održavanju otvorenim fonda s dosljednim lošim učinkom.
Problem se javlja kada tvrtka proizvede brojke koje pokazuju njezin učinak u posljednjih pet godina. Prosječna brojka mogla bi uključivati samo preostalih 75 fondova jer naravno nema dostupnih potpunih petogodišnjih podataka za 25 koji su odbačeni. To znači da je prosjek mnogo više nagnut prema fondovima koji imaju dobre rezultate.
To može biti vrlo obmanjujuće jer bi ulagač gledajući brojku mogao očekivati sličan povrat na svoja ulaganja tijekom sljedećih pet godina. U stvarnosti je velika vjerojatnost da investicije neće uspjeti jer će tvrtka nastaviti pokretati neke fondove koji imaju loš učinak. Neke procjene sugeriraju da bi pristranost preživljavanja mogla značiti da su procjene učinka u industriji investicijskih fondova precijenjene u prosjeku za gotovo jedan postotni bod.
Također je sporno da su neki burzovni indeksi skloni pristranosti preživljavanja. Na primjer, indeks može pratiti 100 najvećih tvrtki na određenom tržištu. S vremena na vrijeme ovaj popis će se revidirati kako bi se uzele u obzir promjene u veličini poduzeća. U mnogim slučajevima, tvrtke koje ispadaju s popisa će se “smanjiti” jer im je cijena dionica pala.
To znači da će indeks u bilo kojem trenutku biti manje vjerojatno da će odražavati dionice koje imaju posebno loš učinak. Ova pristranost preživljavanja znači da će cjelokupno kretanje indeksa vjerojatno biti pozitivnije od kretanja tržišta u cjelini. Učinak nije tako izražen kao kod investicijskih fondova jer se dio negativnog učinka pojavljuje u indeksnoj slici prije nego što se relevantna dionica ispusti. Iz tog razloga, neki ekonomisti tvrde da se indeksi tržišta dionica ne bi trebali klasificirati kao pokazatelji pristranosti preživljavanja.