Prema American Mathematical Society, većina slijepih matematičara radi u geometriji, koja se smatra najvizuelnijom matematičkom disciplinom. Nesposobnost vida zapravo bi mogla biti prednost slijepim matematičarima u ovoj disciplini, jer oni nisu zaključani u percepciji temeljenom na pogledu na svijet i mogu lakše predočiti objekte u više dimenzija nego osobe s punim vidom.
Više činjenica o slijepim matematičarima:
Osim geometrije, slijepi matematičari također čine značajan dio topologa, odnosno onih koji proučavaju svojstva oblika koji neprestano mijenjaju formu, poput Möbiusove trake ili homeomorfizama. Ovo je također iznimno vizualna disciplina.
Neki od najpoznatijih matematičara u povijesti bili su slijepi, uključujući Leonharda Eulera, koji je napravio oko 850 djela u svom životu – od čega otprilike polovicu nakon što je potpuno oslijepio. Euler je bio najpoznatiji po svojim doprinosima teoriji grafova i po revolucioniranju matematičke notacije. Ostali poznati slijepi matematičari su Nicholas Saunderson i Lev Semenovich Pontryagin.
Slijepi matematičari često rade vrlo drugačije od punovidnih matematičara. Matematičari s punim vidom rade tako što zapisuju dokaze ili crtaju slike na papiru, ali slijepi matematičari većinu svog posla rade u svojim glavama i često imaju intuitivnije razumijevanje oblika.