Skraćeni nalog je pravna odluka koja se donosi bez mišljenja. Općenito, skraćeni nalozi ne mogu se citirati u drugim pravnim slučajevima i oni ne predstavljaju presedan. Sudovi na različitim razinama mogu koristiti sažete naloge za rješavanje jednostavnih pravnih predmeta. Takvi se nalozi obično koriste kako bi se učinkovito iskoristilo sudsko vrijeme tako što se brzi postupci odvijaju kroz jednostavne predmete kako bi se sud mogao usredotočiti na složenija pravna pitanja.
Izrazi kao što su sažeto mišljenje, bez mišljenja, sažetak dispozicije, izjava bez mišljenja, neobjavljena naredba, skraćena dispozicija, neobjavljeno mišljenje ili dispozicija bez mišljenja mogu se koristiti za upućivanje na sažeti nalog. U svim slučajevima sud donosi odluku bez davanja mišljenja uz odluku ili s vrlo ograničenim mišljenjem. Na primjer, sudac bi mogao dati kratku izjavu prilikom donošenja odluke, a ta izjava pruža sve dodatne informacije za koje sudac može smatrati da su relevantne.
Ovo se razlikuje od presude po kratkom postupku. U skraćenoj presudi, jedna od stranaka u predmetu traži da se o predmetu odluči prije nego što krene na suđenje. Ako se prijedlog prihvati, sud odlučuje o predmetu bez izvođenja dokaza i drugih podataka. Sud je po skraćenom postupku saslušao predmet i pregledao povezane materijale te na temelju tih podataka donosi presudu.
Jedan slučaj u kojem se skraćeni nalozi mogu često koristiti je u žalbenim sudovima. Ovi sudovi obično imaju veliki broj predmeta i ne mogu nužno rješavati svaki predmet koji im dođe. Ako su suci jednoglasni u svojoj odluci ili smatraju da nema novih pravnih pitanja ili pitanja pokrenutih u žalbenom postupku, mogu izdati skraćeni nalog za odlučivanje o predmetu i njegovo pokretanje, omogućujući im da se usredotoče na predmete koji zahtijevaju više složene pravne analize jer postavljaju presedane ili dovode do osporavanja zakona.
Kao i na druge vrste presuda, na skraćeni nalog može se uložiti žalba na sudu više razine. Premda se presuda možda neće “objaviti”, to je trajna pravna odluka koja će vrijediti osim ako je viši sud ne poništi ili se pojave nove informacije koje sugeriraju da je bilo problema u suđenju koji bi mogli poništiti odluku. Također može postojati osnova za osporavanje prijedloga za donošenje po skraćenom postupku ako jedna ili druga strana smatra da postoje pravna pitanja o kojima treba odlučiti i da je mišljenje potrebno za kontekstualizaciju odluke.