U znanosti se pojam vidljivost odnosi na to da li je moguće jasno vidjeti objekt i udaljenost s koje se može vidjeti. To je osobito važno kada se govori o meteorologiji i astronomiji. Na vidljivost može utjecati niz čimbenika, uključujući vrijeme, zagađenje i doba dana. Ti čimbenici mogu promijeniti stanje atmosfere, mijenjajući čistoću zraka i utječući na sposobnost gledanja objekata, posebno onih koji su udaljeni.
Stanje zraka izravno je povezano s mogućnošću jasnog viđenja objekata koji se nalaze u daljini. Kada je zrak zamagljen ili maglovit, teško je jasno vidjeti udaljene objekte, ali, kada su uvjeti jasni, puno je lakše. Ta sposobnost da se nešto jasno vidi i udaljenost s koje je to moguće poznata je kao vidljivost. Često se mjeri kao udaljenost s koje se objekt može jasno vidjeti, izražena u miljama ili kilometrima.
Dvije od znanstvenih disciplina u kojima je vidljivost posebno važna su meteorologija i astronomija. Mnogo različitih vremenskih pojava, kao što su magla, oblaci i vlaga, mogu imati dubok utjecaj na sposobnost gledanja objekata na daljinu. Korelacija je toliko značajna da većina vremenskih izvješća uključuje mjeru vidljivosti. Ove mjere su posebno relevantne za astronome, jer utječu na njihovu sposobnost da vide nebeska tijela, poput planeta ili Mjeseca, te da proučavaju svemir.
Mnogo je čimbenika, kao što su vrijeme i zagađenje, koji mogu utjecati na prozirnost zraka. Na vidljivost negativno utječu čestice suspendirane u atmosferi, poput vodene pare i zagađivača. Sitne kapljice vode u vodenoj pari reflektiraju svjetlost, što otežava jasno vidjeti kroz zrak kada se gleda udaljeni predmet. To se događa kada su uvjeti vrlo vlažni, magloviti ili oblačni, kao i tijekom raznih vrsta oborina kao što su kiša ili snijeg. Onečišćenje zraka uzrokuje sličan učinak toksinima koji su suspendirani u zraku, koji se naziva smog ili izmaglica, a negativan utjecaj se pojačava u danima s vlažnim uvjetima.
Doba dana također može utjecati na vidljivost zbog različitih svjetlosnih uvjeta. Općenito je teško vidjeti objekte na udaljenosti tijekom vremena s djelomičnim mrakom, kao što je sumrak. Drugi čimbenik koji ima učinak je promatrani objekt i količina kontrasta koji ima s okolinom. Na primjer, Mjesec se obično ne vidi danju kada je nebo svijetlo, ali se noću njegova vidljivost povećava zbog kontrasta između Mjesečeve svjetlosti i okolne tame.