Zašto je alkohol dobar antiseptik?

Postoji niz različitih vrsta alkohola, ali oni koji se općenito koriste kao antiseptici su etanol – također poznat kao etilni alkohol – i izopropil alkohol ili izopropanol. Obje su kemikalije učinkovite protiv širokog spektra bakterija, virusa, protozoa i gljivica, a imaju relativno nisku toksičnost za ljude. Najčešće se koriste kao antiseptici za kožu, često u obliku maramica ili gela, te za dezinfekciju površina, ali se općenito ne koriste za sterilizaciju instrumenata. Čini se da je njihov glavni učinak na mikroorganizme zgrušavanje esencijalnih proteina, čineći ih neučinkovitima i uzrokujući smrt stanica ili inhibiranje reprodukcije. Oni također mogu imati dehidrirajući učinak i mogu ometati funkcioniranje staničnih membrana.

Način djelovanja

Proteini su zajednički svim živim bićima i obavljaju mnoge bitne funkcije unutar stanica. Na primjer, klasa proteina poznata kao enzimi omogućuju stanicama da provode kemijske reakcije koje ih održavaju na životu. Proteinske molekule imaju složene oblike koji su ključni za njihov način ponašanja i, ako protein izgubi svoj oblik, vjerojatno neće moći obavljati svoju funkciju. Gubitak oblika u proteinu poznat je kao denaturacija, a događa se kada se prekinu veze koje održavaju njegov oblik. Proteini koji su denaturirani imaju tendenciju koagulacije, što znači da se molekule skupljaju u bezobličnu, čvrstu masu.

Alkoholi denaturiraju proteine ​​razbijanjem vodikovih veza koje povezuju suprotno nabijene atome vodika i kisika na različitim dijelovima molekula sličnih lancima. Oni to čine jer sami stvaraju vodikove veze na tim mjestima, zbog čega proteinska molekula gubi svoj oblik. Njihova učinkovitost ovisi o tome koliko su koncentrirani. Etanol, na primjer, najbolje djeluje protiv mikroorganizama u koncentraciji od oko 70%, jer ga stanice lako apsorbiraju. U puno većim koncentracijama koagulira proteine ​​na površini stanice, sprječavajući daljnje prodiranje; mikrobi su često u stanju to preživjeti, iako mogu biti privremeno inaktivirani.

Iako su etanol i izopropanol korisni antiseptici sa sličnim načinima djelovanja, čini se da postoje neke razlike u njihovoj učinkovitosti protiv različitih vrsta mikroba. Čini se da je etanol nešto učinkovitiji od izopropil alkohola protiv virusa, dok se čini da je obrnuto za bakterije. Osim što denaturiraju proteine, ovi alkoholi mogu imati dehidrirajući učinak, a također mogu donekle otapati lipide – masti i ulja, što može oštetiti stanične membrane. Etanol ima veći dehidrirajući učinak, dok izopropanol ima veći afinitet prema lipidima.

Koristiti

Alkoholi se često koriste u proizvodima za pranje ruku, kako u bolnicama tako i za dom. U tom kontekstu, često se prodaju kao boce gela na bazi alkohola koje se utrljaju po koži. Osoblje bolnice se potiče da često pere ruke antiseptičkim pripravcima kako bi se smanjio rizik od opasnih infekcija u ranjivih pacijenata. Drugi uobičajeni oblik su maramice, gdje se kemikalija impregnira u komade pamučne tkanine koje se mogu koristiti za brisanje površina ili pranje ruku. Etanol i izopropanol se često koriste za dezinfekciju kože neposredno prije operacije.

Iako ove tvari mogu uzrokovati isušivanje i manju iritaciju kože, normalnom uporabom ne oštećuju živo tkivo jer je zaštićeno vanjskim slojem mrtvih stanica kože. Međutim, ne smiju se koristiti interno ili na osjetljivim dijelovima tijela. Alkoholi se inače ne koriste za sterilizaciju rana jer mogu uzrokovati oštećenje unutarnjih tkiva, iako se povremeno koriste u tu svrhu u hitnim situacijama. Drugi se biocidi ponekad mogu kombinirati s alkoholom kako bi se povećala učinkovitost obiju tvari. Jedan od najstarijih i najpoznatijih primjera je tinktura joda, koja je otopina joda u etanolu.
Prednosti i nedostatci
Kao antiseptici, alkoholi imaju prednosti brzog djelovanja i vrlo učinkovit protiv većine štetnih mikroorganizama. Također brzo isparavaju, tako da ne ostavljaju kožu dugo vlažnom, zbog čega sušenje ruku nije potrebno. To također može biti nedostatak, jer znači da je učinak kratkotrajan, tako da mikrobi mogu preživjeti na površinama tretiranim ovim oblikom antiseptika samo kratko vrijeme nakon nanošenja. Iz tog razloga se mogu dodati i druge antiseptičke tvari koje ostaju na koži ili površini nakon što je alkohol ispario.

Neke bakterije mogu prijeći u fazu mirovanja poznatu kao spore kada su uvjeti nepovoljni za rast i razmnožavanje, postajući ponovno aktivni kada se uvjeti poboljšaju. Spore su često vrlo otporne, a alkoholi ih općenito ne ubijaju, iako ih mogu privremeno spriječiti da postanu aktivni. Opet, ovaj se problem često može prevladati dodavanjem drugih tvari koje su učinkovitije u ubijanju spora.
Etanol i izopropanol mogu imati dehidrirajući i iritirajući učinak na kožu. Iz tog razloga, komercijalna sredstva za pranje ruku na bazi alkohola obično imaju omekšivač ili hidratantnu kremu koja pomaže nadomjestiti vlagu i ulja izgubljene s kože.