Središnja tibetanska uprava (CTA), također poznata kao Tibetanska vlada u egzilu, tvrdi da predstavlja vladu Tibeta iz svog sjedišta u Dharamsali u Indiji. Niti jedna nacija ne priznaje CTA kao formalnu vladu i nastavlja pregovarati s Kinom kako bi postigla poluautonomni status. Osim političkog rada, CTA također pruža niz usluga za Tibetance diljem svijeta. Iako je nekoć bio povezan s tibetanskim pokretom za neovisnost, sada njih dvoje imaju različite ciljeve.
Razlog za progonstvo
Tibetanska vlada u egzilu formirana je nakon što je Kina okupirala Tibet 1951. i pripojila ga Narodnoj Republici Kini (NRK). Tibet je proglasio neovisnost 1912. godine i iako mnoge zemlje nisu formalno priznale njegovu neovisnost, djelovao je autonomno gotovo četiri desetljeća. Prije 1912. Kina je kontrolirala područje prilično kontinuirano od ranih 1700-ih, što je bila osnova za njezinu aneksiju. Vođa Tibeta, Dalaj Lama, napustio je nakon rasprostranjenih nereda 1959. godine i otišao u Indiju, gdje je osnovao CTA.
Ciljevi i radnje
Primarni cilj CTA-a je vidjeti da Tibet dobije autonomiju u svojim administrativnim poslovima. Ne želi vladati samim Tibetom; nego želi vidjeti vladu koju su imenovali Tibetanci u regiji umjesto one koju su imenovali Kinezi. Također se nada da će tibetansku kulturu održati živom, što čini domaćinom kulturnih i vjerskih događaja i stvaranjem škola za Tibetance koji žive izvan tog područja.
Osim toga, organizacija također organizira konferencije i događaje kako bi se svjetska pozornost usmjerila na pitanje tibetanske državne autonomije, očuvanja prirodnog okoliša područja i pomaganja Tibetu u razvoju. Dalaj Lama je putovao po cijelom svijetu i kao vjerski vođa i kao vođa tibetanske vlade u egzilu. Napore CTA-a ometa činjenica da ona tek treba biti priznata kao formalna vlada, unatoč svjetskoj raspravi o statusu Tibetanaca.
Struktura
CTA uključuje punu vladu s dužnosnicima koji se usredotočuju na pitanja poput obrazovanja, javnih službi, vjere, kulture, zdravlja, financija i sigurnosti. Uključuje i parlament, a 2001. godine Tibetanci diljem svijeta izabrali su premijera, profesora Velečasnog Samdhonga Rinpochea. Struktura tibetanske vlade u egzilu osmišljena je prema demokratskim načelima, u pokušaju da se pokaže da je Tibet modernizirano društvo i da bi vlada mogla pravedno vladati ako bi se obnovila.
Tibetanski pokret za neovisnost
CTA više nije blisko povezan s tibetanskim pokretom za neovisnost, koji želi da Tibet bude slobodna i neovisna nacija. Službeni stav CTA je da bi Tibet trebao imati određeni stupanj autonomije, ali ostati dio Kine. Mnogi u vladi žele da ima ovlasti slične Hong Kongu, Makau ili Xinjiangu.