Ljudi žude za pažnjom iz raznih razloga, uključujući normalan emocionalni razvoj, nisko samopoštovanje i, u nekim ekstremnim slučajevima, prisutnost poremećaja osobnosti. Emocionalni, društveni i fizički razlozi obično stoje iza ponašanja djeteta koje traži pažnju. Razlikovanje između normalnog emocionalnog razvoja i poremećaja pažnje je faktor kod neke djece. Ljudi koji se suočavaju s problemima samopoštovanja ponekad se upuštaju u ponašanje željne pažnje kako bi se bolje osjećali. Značajna potreba za pažnjom postoji i kod osoba koje imaju određene poremećaje osobnosti.
Djeca često žude za pažnjom dok se emocionalno, fizički i socijalno razvijaju. Dijete željno pažnje moglo bi se brinuti da nije voljeno ili željeno, namjerno privlačeći pažnju kako bi dobilo roditeljsku potvrdu. Fizički problemi kao što su glad, žeđ ili umor često su iza djetetovih plač ili pritužbi. Dijete također može žudjeti za većom količinom pažnje kada osjeća strah ili pokušava nove stvari. Neka djeca zahtijevaju pažnju u društvenim situacijama, kao što su u školi ili na igralištu, kako bi osjetila da pripadaju i da su važni drugima.
Velika potreba za pažnjom postoji i kod neke djece koja su u teškim okolnostima. Izazovi ili uznemirujući događaji u djetetovom životu, poput smrti roditelja ili ulaska u novu školu, mogu povećati potrebu. Pretjerano traženje pažnje kod djece, kao što je uporna neposlušnost ili buntovno ponašanje, može proizaći iz raznih problema, u rasponu od nesigurnosti do poremećaja pažnje. Razumijevanje zašto djeca žude za pažnjom važno je za zadovoljavanje njihovih potreba. Pretjerano traženje pažnje obično se može liječiti psihoterapijom, dok poremećaji nedostatka pažnje mogu zahtijevati liječničku intervenciju.
Neke odrasle osobe koje imaju emocionalne i društvene izazove također žele pažnju. Stalni osjećaj neadekvatnosti ili nesigurnosti kod odraslih ponekad potječe iz nestabilnog ili nasilnog djetinjstva. Osoba koja ima nisko samopoštovanje, na primjer, može tumačiti društveno odbacivanje kao nedostatak osobne vrijednosti. Traženje pažnje u tim situacijama često uključuje pokušaje da se osjećate bolje kroz izazivanje pohvale ili zahtijevanje vremena i fokusa drugih ljudi. Ponašanje može varirati od stjecanja priznanja na pozitivne načine, kao što je služenje u zajednici, do negativnih strategija kao što je izgovaranje laži kako bi se steklo suosjećanje.
Ljudi koji imaju određene poremećaje osobnosti također žude za pažnjom. Histrionski poremećaj osobnosti, na primjer, karakteriziraju pretjerani obrasci traženja pažnje. Ljudi koji imaju ovaj poremećaj često ignoriraju društvene norme i ustrajno traže pažnju, osjećaju se nelagodno kada je ne primaju. Biti vidljiv i skretati pozornost na sebe često se postiže pretjeranim govorom, pojačanim emocijama, provokativnim postupcima i/ili promjenama fizičkog izgleda.