Akutni dijabetes, također poznat kao dijabetes kod odraslih ili dijabetes tipa 2, je iznenadna nemogućnost tijela da metabolizira glukozu zbog inzulinske rezistencije. Liječenje općenito uključuje redovito praćenje šećera u krvi te provođenje promjena u prehrani i načinu života. U nekim slučajevima može biti potrebno davanje inzulina ili uporaba lijekova za regulaciju razine šećera u krvi i izbjegavanje potencijalnih komplikacija opasnih po život.
Iako je nepoznato što uzrokuje nastanak akutnog dijabetesa, različiti genetski i bihevioralni čimbenici mogu doprinijeti njegovom razvoju. Pojedinci koji ne dobivaju dovoljnu, redovitu tjelovježbu ili se bore s pretilošću često su pod povećanim rizikom da postanu simptomi. Žene s poviješću gestacijskog dijabetesa ili one s predijabetesom također mogu biti osjetljive na razvoj dijabetesa. Dodatni čimbenici za koje se smatra da pridonose nastanku bolesti su obiteljska anamneza i dob.
Dijagnoza akutnog dijabetesa općenito se postavlja analizom krvi, poznatom kao glikirani hemoglobin (A1C). Uz jednu primjenu, test nudi ukupni tromjesečni prosjek razine šećera u krvi. Pojedinci koji ne mogu obaviti A1C test mogu se podvrgnuti tradicionalnijim pretragama krvi, kao što je test šećera u krvi koji zahtijeva gladovanje preko noći prije testiranja.
Akutni dijabetes javlja se kada tijelo nema dovoljno inzulina da metabolizira šećer koji prirodno proizvodi i konzumira svojom prehranom. Smatra se glavnim gorivom koje pokreće različite tjelesne sustave, glukozu regulira jetra, koja je zadužena za proizvodnju, skladištenje i distribuciju šećera. Kako jetra radi na regulaciji glukoze, gušterača proizvodi hormon inzulin koji održava razinu glukoze pod kontrolom. U prisutnosti nedovoljne količine inzulina, glukoza se može nakupljati u krvotoku uzrokujući različite štetne fiziološke reakcije.
Osobe s visokim šećerom u krvi ili hiperglikemijom često razviju niz znakova i simptoma koji ukazuju na to da nešto nije u redu. Često će visoka razina šećera u krvi uzrokovati pretjeranu žeđ i glad. Nije neuobičajeno da osobe s nereguliranim dijabetesom također pokazuju izražen gubitak težine i umor.
Ako se ne liječi, akutni dijabetes može dovesti do razvoja životno opasnih komplikacija. Nekontrolirani simptomi mogu napredovati, što dovodi do razvoja stanja koja ozbiljno ugrožavaju funkciju organa, poput zatajenja bubrega ili srca. Zdravlje nečijih krvnih žila i živaca također može biti ugroženo u prisutnosti visoke razine šećera u krvi, što dovodi do smanjene cirkulacije i poremećene funkcije živaca. Osobe s dijabetesom s ugroženom cirkulacijom i funkcijom živaca često su pod povećanim rizikom od infekcije, amputacije i drugih ozbiljnih komplikacija koje negativno utječu na imunitet i sposobnost tijela da se samoiscjeljuje.
Liječenje je usmjereno na regulaciju i stabilizaciju razine glukoze u krvi. Uspješno liječenje obično uključuje poštivanje strogog rasporeda praćenja nečijeg unosa hrane, uključujući veličinu porcija i doba dana te razinu šećera u krvi. Promjene u prehrani često uključuju smanjenje unosa masne hrane s visokim sadržajem šećera i povećanje konzumacije voća i povrća. Promjene u načinu života često uključuju povećanje tjelesne aktivnosti, ograničavanje unosa alkohola i zdravo upravljanje stresom. Neki pojedinci mogu zahtijevati korištenje inzulinske terapije ili lijekova za regulaciju proizvodnje inzulina i stabilizaciju razine šećera u krvi.