Prehrana za izdržljive sportaše sadržavat će značajnu količinu ugljikohidrata i proteina, a istovremeno će smanjiti količinu masti koju sportaš konzumira. Ugljikohidrati su neophodni za proizvodnju energije, dok su proteini korisni u obnavljanju i izgradnji mišića. Masnoća, iako korisna u određenoj mjeri, ne bi trebala biti veliki dio prehrane sportaša izdržljivosti jer ju je tijelo teško probaviti i sporo se sagorijeva, što znači da se iz nje ne može lako stvoriti korisna energija. Ugljikohidrati brže stvaraju zalihe energije u tijelu i trebali bi biti glavni dio svakog obroka prije utrke.
Tijelo koristi glikogen kao gorivo pri trčanju, vožnji bicikla ili plivanju na velike udaljenosti. Glikogen je pohranjeni oblik ugljikohidrata koji je lako dostupan za korištenje kao gorivo u tijelu. Izrada plana prehrane sportaša izdržljivosti koji uključuje značajnu razinu ugljikohidrata zauzvrat će stvoriti velike zalihe glikogena. Cjelovite žitarice i pšenica su dobri izvori ugljikohidrata, kao i grah, voće i povrće. Prehrana sportaša izdržljivosti trebala bi uključivati velike količine ove hrane bogate vlaknima, a većina kalorijskog unosa sportaša trebala bi se temeljiti na ugljikohidratima.
Masnoće, s druge strane, treba ograničiti u planovima prehrane sportaša izdržljivosti. Slatkiše kao što su slatkiši, kolačići i čokolada treba ograničiti ili ih potpuno izbjegavati. Masnoća se ne može sagorijevati tako brzo kao glikogen, a tijelu je potrebno više vremena da probavi masne tvari. Proteini su važan dio prehrane sportaša izdržljivosti, ali treba imati na umu da će se višak proteina pohraniti kao masnoća, što će se pokazati kontraproduktivnim za sportaša.
Prava količina proteina može pomoći u izgradnji i popravljanju mišića, pa bi proteini trebali biti značajan dio prehrane sportaša izdržljivosti. Većina odraslih zapravo ne treba puno proteina u svojoj prehrani, ali sportaši izdržljivosti trebaju prednosti proteina više od prosječne odrasle osobe. Meso je dobar izvor proteina, iako bi sportaši izdržljivosti trebali paziti da biraju nemasno meso poput piletine ili ribe. Izbjegavajte crveno meso ako je moguće, jer je udio masti puno veći.
Previše proteina može dovesti do skladištenja masti i dehidracije, stoga treba istražiti koliko je proteina potrebno u njegovoj prehrani. Količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti potrebnih pojedincu općenito se temelji na njegovoj ili njezinoj težini, ali posjet nutricionistu ili profesionalnom treneru točniji je način da se odredi koje su prehrambene potrebe pojedinca.