Jezik i diskurs povezani su na osnovnoj razini po tome što je sav diskurs konstruiran jezikom. Manipulacija jezikom utječe na način na koji ljudi komuniciraju i reagiraju. Jezik i diskurs su, međutim, fluidni, jer oboje oblikuju i definiraju kulturu u kojoj su prisutni. Kultura je ta koja daje veći dio značenja za jezik koji se događa unutar diskursa.
Jezik sadrži naznake o tome što bi trebalo biti sljedeće u diskursu. Na primjer, ako netko kaže “zdravo”, ta osoba općenito očekuje da će i druga osoba reći “zdravo”. U najmanju ruku, prva osoba želi priznanje da je izgovorila, što bi druga osoba mogla dati kimanjem ili drugom gestom. Na taj način jezik kontrolira dio smjera diskursa.
Glavni princip koji stoji iza jezika i diskursa je da, budući da jezik u velikoj mjeri kontrolira smjer diskursa, ljudi koji nauče kako kontrolirati jezik također uče kako manipulirati diskursom. To je poznato kao upravljanje diskursom. Na primjer, formulirajući pitanje na vrlo specifičan način, osoba može natjerati drugu osobu da odgovori na određeni način ili čak da potpuno zaustavi diskurs. Kontrola jezika je stoga oruđe za stjecanje i ostvarivanje moći nad drugima.
Jedna važna veza između jezika i diskursa je da kultura u velikoj mjeri diktira tumačenje jezika. Na primjer, ako netko dolazi iz vrlo religioznog kršćanskog područja, mogao bi smatrati nepoštovanjem ako netko tko nije religiozan nonšalantno koristi izraz “moj Bože”. To može dovesti do nesporazuma i sukoba, ometajući diskurs i kasniju izgradnju odnosa. Obično su dokazi o kulturološkim uvjerenjima koja pokreću jezik i diskurs prisutni drugdje u životu osobe.
Kultura se uvijek mijenja, a kao rezultat, mijenja se i jezik. Ono što je prikladan diskurs u jednom trenutku možda neće biti prikladno u drugom trenutku. Primjer je korištenje riječi i izraza kao što su “nabubri” ili “to su pčelinja koljena”, koje su bile popularne 1950-ih, ali su pale u nemilost. Na temelju trenutnog tumačenja ovih riječi i izraza, osoba bi mogla vidjeti drugu osobu koja ih je koristila u diskursu kao staromodnu ili zastarjelu.
Rod također ima veliki utjecaj na jezik i diskurs. Na primjer, u nekim kulturama žene se doživljavaju kao građani drugog reda ili kao slabiji spol. U tim se kulturama ponekad smatra vrlo nepristojnim da žena ulazi u diskurs bez poziva muškarca. U drugim se kulturama više truda ulaže u stvaranje rodne ravnopravnosti kroz jezik i na taj način potiču različita pravila angažiranja diskursa, kao što je integracija rodno neutralnih zamjenica.
Veze između jezika i diskursa znače da se ne može duboko proučavati jezik bez proučavanja diskursa. Proučavanje ovih područja, pak, zahtijeva razumijevanje kulturnih konteksta. Zbog toga je lingvistika tako izazovno područje: značenje nije konstantno. Lingvisti neprestano pokušavaju otkriti kako se točno jezik prilagođava i prilagođava pravilima diskursa.