Papa je rimski biskup i duhovni vođa Rimokatoličke crkve. On je šef nezavisne i suverene države Vatikan. Osoba koja obnaša dužnost pape uvijek je muškarac, iako su se pričale suprotno, svećenik koji se uzdigao kroz činove do statusa kardinala i dobro upućen u teološku doktrinu i dogmu. Povijesno gledano, uz jednu ili dvije vjerojatne iznimke, papa je oduvijek bio bijelac – postojala su tri pape iz Afrike, ali njihove rase nisu sigurne). Vjernici vjeruju da je on nasljednik službe koju je započeo sam sveti Petar, jedan od dvanaest Kristovih apostola.
Ured pape postoji više od tisuću godina. Moć koju je posjedovala proširila se i smanjila kako su se promijenile potrebe i uvjerenja ljudi kojima upravlja. U ranim stoljećima pape su okrunjivali kraljeve i careve i bili su mnogo uključeni u tadašnju politiku, čak do mjere da su potvrđivali ratove i druge oblike društvenih nemira. Papa je neko vrijeme čak tvrdio da bi njegov ured trebao biti glava cijele zapadne civilizacije. Tijekom stoljeća, papinstvo je bilo narušeno nasiljem, skandalima, pa čak i ubojstvima.
Za katolike papa predstavlja niz stvari. On je vođa njihove Crkve i stoga se drži gotovo kao da je iznad ljudskog zakona. Njegove riječi bi trebale biti moralno nepogrešive. Smatra se i Kristovim namjesnikom; središte kršćanstva, i nadzornik svih vjerskih pitanja, uključujući kanonizaciju svetaca, beatifikaciju blaženih, reviziju/razjašnjenje doktrine, itd. Svaka promjena u teologiji katoličanstva prvo mora biti potvrđena i presuđena od strane pape. Njegove riječi, barem što se tiče vjere, uvijek su konačne.
U moderno doba, papina uloga u svijetu bila je više božanska nego praktična. Smatra se duhovnim vodičem, a ne religioznim monarhom, iako još uvijek ima prilično značajan utjecaj na moral milijuna katolika u svijetu. Bira ga kardinalski zbor i do smrti mu se daje papinska dužnost. Pape u novijem sjećanju uključuju pokojnog papu Ivana Pavla II i sadašnjeg papu Benedikta XVI. Papa Benedikt je 265. osoba na toj dužnosti.