Saturn je plinoviti div u vanjskom Sunčevom sustavu, odmah iza orbite Jupitera. Poznat je po svojim velikim, lijepim prstenovima i brojnim mjesecima, uključujući i onaj sa svojom atmosferom, Titan. Saturn kruži oko 9 AJ (udaljenosti Sunce-Zemlja) od Sunca, čineći jedan okret svakih 29.5 godina. Dan u tjednu subota je dobio ime po Saturnu. Ime je dobio po rimskom bogu Saturnu, ocu Jupitera. Saturn se može vidjeti kao žućkasta zvijezda golim okom, ali za vidjeti njegove prstenove potreban je dalekozor ili teleskop.
Saturn je planet s najvećom pločom u Sunčevom sustavu – to jest, njegov je promjer otprilike 10% veći od udaljenosti između njegovih polova. To je zbog kombinacije niske gustoće, brze rotacije i plinovitog stanja. Kao i svi drugi plinoviti divovi, Saturn se prvenstveno sastoji od vodika. Ima stjenovitu jezgru koja uključuje metalni vodik. U njegovoj atmosferi suspendirane su količine amonijaka, vode, amonijaka i hidrosulfida u tragovima.
Nizozemski astronom Christiaan Huygens bio je prvi koji je konačno promatrao Saturnove prstenove, 1655. godine. Galileo Galilei ih je promatrao ranije, ali ih je nazvao “ušima” i bio je zbunjen kada će nestati kada postanu okomiti iz perspektive Zemlje. Saturn ima mnogo prstenova i mnogo praznina između njih, najveći je nazvan Cassini Division, po Giovanniju Cassiniju koji je prvi otkrio diskretnost prstenova.
Godine 2004. svemirska letjelica Cassinijeva imena, Cassini orbiter, stigla je na Saturn i ubrzo nakon toga bacila sondu Huygens u atmosferu Titana. Ovo je bio prvi umjetni objekt koji je sletio na vanjsko tijelo Sunčevog sustava i poslao opažanja. Nastavio je emitirati 45 minuta nakon 2 1/2 sata spuštanja kroz Titanovu gustu atmosferu na površinu. Poslao je natrag slike ugljikovodičnih mora, za koje su znanstvenici snažno očekivali da će tamo biti. Titan je od velikog interesa za znanstvenike jer se na njega gleda i kao na potencijalnu buduću metu kolonizacije i kao mogući nositelj egzotičnog života.