Opasni otpad uključuje sve materijale koji su potencijalno štetni za ljudsko zdravlje ili okoliš. Opasni otpad može se naći u obliku tekućina, krutih tvari ili zatvorenih plinova. Ti se otpad obično kategorizira kao otrovan, korozivan ili zapaljiv. Način postupanja s opasnim otpadom obično se određuje njegovom vrstom i kategorijom opasnosti; metode mogu uključivati dobro prozračene skladišne prostore, odgovarajuće materijale za skladištenje kontejnera i poznavanje odgovarajućeg postrojenja za odlaganje otpada za određenu vrstu otpada.
Prilikom pokušaja rukovanja opasnim otpadom, važno je poznavati vrstu otpada s kojim se rukuje. Otrovni otpad, kao što su kemikalije, anorganske tvari i organski spojevi, obično se mora provjetravati. Ako postoje velike količine otrovnih tvari, onda je općenito preporučljivo imati dobro postavljen ispušni ventilator u prostoru gdje se rukuje otpadom.
Prilikom skladištenja otrovnih materijala idealno je držati najmanju moguću količinu otpada u jednom spremniku. Otrovni otpad treba čuvati izvan izravnog sunčevog svjetla i na temperaturama sigurnim za kemikalije koje se pohranjuju. Provjerite jesu li spremnici za skladištenje uvijek zatvoreni kada se ne koriste.
Poštivanje ispravnih postupaka za odlaganje otrovnih materijala bitan je dio postupanja s opasnim otpadom. Otrovne kemikalije ne smiju se ispirati u kanalizaciju ili sanitarne odvode, miješati s drugim materijalima ili odlagati na uobičajena odlagališta smeća. Upute o korištenju odgovarajućih lokalnih postrojenja za odlaganje opasnog otpada potražite u propisima lokalne samouprave.
Rukovanje opasnim otpadom od korozivnih materijala, kao što su lužine, oksidanti i druge kiseline, također treba obavljati u dobro prozračenim prostorima. Korozivne tvari mogu lako uništiti spremnike za skladištenje, stoga upotrijebite odgovarajuću jedinicu za skladištenje otpada. Prije rukovanja spremnikom s korozivnim materijalima, provjerite da nema vidljivih curenja ili oštećenja jedinice.
Korozivna sredstva se obično trebaju skladištiti u hladnim, suhim prostorima i daleko od izvora topline, kao što su cijevi ili bojleri. Prilikom odlaganja korozivnih materijala općenito se preporučuje korištenje odgovarajućih lokalnih odlagališta opasnog otpada. Važno je pomno slijediti upute proizvođača za odlaganje proizvoda. Lokalni uredi za zaštitu okoliša također bi trebali moći pružiti informacije za sigurno odlaganje korozivnih materijala.
Zapaljivi opasni otpad obično sadrži benzin, etanol, aceton ili nitrometan. Prilikom rukovanja zapaljivim opasnim otpadom, važno je držati sve materijale podalje od otvorenog plamena ili opreme koja proizvodi iskre. Općenito se preporuča suzdržati se od pušenja i koristiti materijale otporne na eksploziju kad god je to moguće.
Prilikom skladištenja zapaljivih materijala obično je najbolje koristiti posude koje se samozatvaraju i otporne na plamen. Tvrtke za prikupljanje opasnog otpada obično su odgovorne za uklanjanje zapaljivog opasnog otpada. Nije preporučljivo pokušavati ponovno upotrijebiti bilo kakve spremnike opasnog otpada, osobito one koji su sadržavali zapaljive materijale.