Feministički diskurs može biti ukorijenjen u liberalnim, radikalnim ili socijalističkim temama. Također može biti normativna ili deskriptivna u smislu svog tona, jezika i podrazumijevanog djelovanja. Uobičajeni tipovi diskursa koji sadrže feminističke ideologije uključuju eseje, poeziju, romane i uvodnike. Razgovori između pojedinaca, kao i reklamne i promotivne poruke, mogu pokazati elemente feminizma. Udžbenici koji raspravljaju i proširuju teorije, povijesni razvoj, političke pokrete i poslovne prakse također mogu koristiti feministički jezik.
Liberalni feministički diskurs pretpostavlja da, kako bi žene postigle jednak status u društvu, moraju razmišljati i ponašati se na načine koji se tradicionalno povezuju s muškarcima. Većina jezika koji prikazuje ovu temu potiče žene da se financijski uzdržavaju, nastave karijeru u obiteljskom životu i postanu manje pokorne. Primarni smjer iza liberalne feminističke ideologije je jednakost i sloboda u smislu društvene i ekonomske moći, uključujući ravnopravniji i točniji prikaz ženskih likova u medijima.
Drugi tip feminističkog diskursa je radikalan, koji izražava ideju da su žene drugačije. Svrha radikalne feminističke ideologije je uzdizanje i slavljenje razlika koje žene donose u društvo. Kao filozofija, radikalni feminizam se može smatrati ekstremnim jer ima tendenciju podržati ideju da žene trebaju biti odvojene od muškaraca. Potencijalne teme prisutne u radikalnom diskursu uključuju uspostavljanje odvojenog skupa pravila, jezika i ženskih društava koja ruše patrijarhalnu strukturu i moć.
Umjesto da se prvenstveno fokusira na spol kao razlog ženske nejednakosti, socijalistički feministički diskurs također uzima u obzir financijsku i društvenu klasu. Na primjer, bijelke koje su rođene u obiteljima s ekonomskim i društvenim utjecajem obično imaju više kontrole i privilegija od žena srednje klase ili žena drugih rasa. Ova vrsta diskursa nastoji se riješiti seksizma ravnomjernom raspodjelom obiteljskih odgovornosti muškaraca i žena. Također se pokušava izjednačiti socioekonomske razlike i promijeniti način na koji se žene prikazuju u medijima.
Jezik feminističkog diskursa može biti normativan ili deskriptivan. Normativni jezik ima tendenciju iznositi tvrdnje i definirati potencijalna rješenja za seksizam, kao što je da žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti za promaknuće na položaje na izvršnoj razini. S druge strane, deskriptivni jezik nastoji opisati zašto i kako su žene u nepovoljnom položaju u društvu. Primjer deskriptivnog feminističkog diskursa mogla bi biti izjava kao što je: “Nerazmjeran broj korporativnih rukovoditelja su muškarci jer se kandidatkinje obično otpuštaju i zanemaruju zbog svog spola.”