Analiza diskursa je metoda proučavanja i analize teksta, bilo u pisanom ili govornom obliku. Ova metoda zapravo ne analizira tekst kada je u pitanju njegova struktura i sintaksa, već značenje koje stoji iza ovih rečenica; stoga se pristup često opisuje kao da ide “preko rečenice”. Ne samo da je analiza diskursa korisna metoda u području lingvistike, već se primjenjuje iu drugim područjima kao što su društvene studije, psihologija i antropologija.
Kao što riječ “diskurs” sugerira, metoda analize diskursa usredotočuje se na bilo koji tekst koji može izazvati bilo koju vrstu diskursa, odgovor bilo koje vrste. Na taj način proširuje raspon tema i tema koje analitičar može koristiti, kao što su medicinski časopisi, novinski članci, pa čak i govor predsjednika ili neobavezan razgovor. Uzmimo, na primjer, medicinski časopis: dok pisac prenosi svoju poruku kroz knjigu, čitatelj zauzvrat odgovara ili razumije riječi ili ih ignorira. Na taj način analiza diskursa gleda dalje od teksta otkrivajući kakav odgovor, ili diskurs, pisana riječ može potaknuti i zašto.
Također može pogledati strukturu i obrazac teksta, ali samo kako bi ispitao zašto je govornik izabrao takve uzorke. Na primjer, u govoru političara, analitičar se može usredotočiti na to zašto politički ispravni izrazi poput “ekonomski ugroženih” zamjenjuju riječ “siromašni”. Čak i male nijanse poput duljine pauze između rečenica mogu prenijeti značenje ili nedopušten odgovor. Na taj način ovakva analiza uzima u obzir i kontekst teksta i okruženje u kojem je postavljen.
Cilj i krajnji rezultat analize diskursa ne mora uvijek biti davanje konkretnih odgovora na problem. Istražujući temu, daje noviju i širu perspektivu na problem i razotkriva male implikacije koje se kriju iza riječi. Čitateljima se tada ostavlja da odluče kako će odgovoriti na analizu i na kraju napraviti vlastiti diskurs. Ukratko, analiza diskursa ne daje odgovor, već tumači.
Metoda analize diskursa korištena je još 1950-ih godina. Postao je koristan u proučavanju jezika kao alata za društvenu interakciju. Jedan istaknuti francuski teoretičar, Michel Foucault, čak je koristio metodu kako bi odredio kako ljudi koriste diskurs da bi postigli “moć”.