Brahiocefalna arterija je kratka arterija medijastinuma koja dovode krv do desne ruke, glave i vrata. Granajući se od luka aorte, brahiocefalna arterija se u donjem dijelu vrata dijeli na desnu zajedničku karotidnu arteriju i desnu subklavijsku arteriju. Naziva se i brahiocefalično deblo ili inominirana arterija. Pojam brahiocefalni dolazi od latinskih riječi brachium, što znači koji se odnosi na ruku, i cephalicus, što znači odnosi se na glavu.
Nasuprot tome, ne postoji brahiocefalna arterija za lijevu stranu tijela – lijeva zajednička karotidna i lijeva subklavijska arterija granaju se izravno od luka aorte, ali postoje dvije brahiocefalne vene. Brahiocefalna arterija ide od luka aorte do glave. Grana se na desnu zajedničku karotidnu arteriju, koja prokrvljuje glavu i vrat, i desnu subklavijalnu arteriju, koja nosi krv u glavu i desnu ruku.
Arterija je krvna žila koja prenosi oksigeniranu krv od srca, osim plućne arterije koja prenosi deoksigeniranu krv iz srca u pluća. Arterije obično mogu izdržati velike količine pritiska. Debele stijenke arterija sadrže mišićna i elastična vlakna tako da se šire kako bi omogućila povećanje tlaka kako bi pomogla ravnomjernom protoku krvi.
Općenito, brahiocefalna arterija se sastoji od četiri sloja. Najnutarnja sluznica arterije naziva se endotel. Oko endotela je elastična membrana koja omogućuje širenje i kontrakciju arterije. Slijede sloj glatkih mišića, a zatim sloj vezivnog tkiva. Struktura arterije je fleksibilna, a istovremeno osigurava da je čvrsta.
Brojna patološka stanja mogu utjecati na arterije. Arterioskleroza je otvrdnuće unutarnjeg i srednjeg sloja arterije. To može biti uzrokovano visokim krvnim tlakom, dijabetesom ili normalnim starenjem. Ateroskleroza je jedna vrsta arterioskleroze koja zahvaća samo unutarnju sluznicu arterije. Plak se nakuplja, stvrdnjava na arterijskim stijenkama i blokira protok krvi, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara ako je nakupljanje dovoljno ozbiljno.
Najčešće preporučeni tretmani za aterosklerozu usredotočuju se na promjene načina života, kao što su tjelovježba, gubitak težine i promjene u prehrani. Ograničavanje hrane bogate zasićenim masnoćama, kolesterolom i životinjskim bjelančevinama te povećanje hrane bogate vlaknima, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica, može biti važno za prevenciju i liječenje. Teža ateroskleroza može zahtijevati operaciju, kao što je balon angioplastika ili operacija koronarne premosnice.