Društveni diskurs je govorna ili tekstualna komunikacija koja uključuje društveni element. Definicija diskursa je vrlo široka. Riječ “diskurs” odnosi se na gotovo sve mnoge načine na koje ljudi međusobno komuniciraju. Društveni tip diskursa je komunikacija koja ima društvenu svrhu ili neku vrstu izrazito društvenog aspekta.
Unutar opće kategorije društvenog diskursa, stručnjaci u različitim područjima koriste specifičnije vrste srodnih diskursa za istraživanje koje se odnosi na ta područja. Lingvisti gledaju na društvenu komunikaciju ili diskurs kako bi slijedili tehničko istraživanje jezika. Drugi u antropologiji, sociologiji ili drugim društvenim znanostima mogu koristiti ovu vrstu diskursa za razumijevanje elemenata ljudske psihologije ili ponašanja.
Kako tehnologija širi spektre svih vrsta diskursa, pojava računala, interneta i raznih softverskih programa zvanih društveni mediji, navodi neke akademike i druge na novi pogled na to kako tehnologija posebno oblikuje društveni diskurs. Jedan vrlo istaknut primjer je korištenje Facebooka®, koji je početkom 2010-ih postao iznimno čest element društvene komunikacije i diskursa za mnoge zapadnjake i druge diljem svijeta.
Facebook® kao oblik društvenih medija omogućuje sve vrste društvenog diskursa koji nisu bili mogući prije stvaranja ove web prisutnosti. Na primjer, korisnici mogu “lajkati” stavke na Facebook® stranici jednostavnim klikom na gumb. Ovaj novi oblik odvaja taj diskurs od govora ili pisanja, čineći ga jednostavnom binarnom radnjom.
Korištenje novih tehnologija navodi istraživače na to kako bi se društveni diskurs mogao kombinirati s oglašavanjem, prikupljanjem osobnih podataka, pa čak i nedopuštenom upotrebom nečije komunikacije. Kada javnost sazna da određena tehnologija prikuplja osobne podatke naučene analizom osobnog izražavanja ili društveno orijentiranog diskursa, često postoji zabrinutost da bi se informacije mogle koristiti na neprikladan način. To samo po sebi postaje nova tema za diskurs u masovnim medijima, kao i između pojedinaca i raznih organiziranih skupina.
Drugi oblici društvene komunikacije i diskursa nisu povezani s tehnologijom. Postoji mnogo primjera za to, od “sastanaka u gradskoj vijećnici” moderne politike, do interaktivnih javnih događanja vezanih uz zajednice, korporacije ili oboje. Sociolozi ili drugi koji žele ispitati društveni diskurs imaju vrlo raznoliko polje na izbor, a može se donijeti mnogo različitih zaključaka o tome kako ova vrsta diskursa utječe na suvremeni život. Još jedan veliki problem u modernim vremenima je kako tehnologije poput slanja poruka na mobitel mijenjaju riječi, fraze, pa čak i gramatičke konstrukcije koje se obično koriste za društveni diskurs.