Odgovarajući postupak za prestanak radnog odnosa pojedinca ovisi o razlogu za to. Postupak otpuštanja zbog viška ili otpuštanja uključuje osiguravanje valjanosti razloga za otpuštanje, navođenje pisanog razloga za otpuštanje, davanje odgovarajuće obavijesti i obavještavanje relevantnih državnih tijela u nekim slučajevima. Otpuštanje zbog lošeg ponašanja ili loše izvedbe uključuje te korake, kao i dodatne korake istrage, disciplinsku raspravu i omogućavanje ispravne dokumentacije. Najveća pažnja se mora poduzeti kako bi se poštivala procedura do slova, kako bi se izbjegla potencijalna nepravda prema zaposleniku i kako bi se smanjila mogućnost kasnijeg sudskog spora.
Razlog za otkaz mora objektivno razmotriti nekoliko strana prije nego što se postupi. Time se osigurava da osobne razlike između nadređenog i podređenog nisu razlog za smjenu. Štoviše, u slučajevima lošeg ponašanja i lošeg rada, konačna odluka ne smije biti donesena tek nakon što zaposlenik ima priliku odgovoriti na optužbe na stegovnom ročištu.
Nakon što se utvrdi da je razlog otkaza valjan, poželjno je na privatnom sastanku obavijestiti zaposlenika o otkazu te mu dostaviti dopis s obrazloženjem razloga za otkaz. Tiskana slova dodaju autentičnost postupku i daju konkretnu dokumentaciju. U tu svrhu tvrtka bi trebala pohraniti barem jednu dodatnu kopiju pisma.
Kako bi se održao ispravan postupak otpuštanja, zaposlenik mora biti unaprijed obaviješten o njegovom otkazu prije stvarnog datuma. Vremensko razdoblje općenito ovisi o duljini vremena u kojem je zaposlenik radio za tvrtku, a uobičajena politika je najmanje tjedan dana otkaza godišnje. Za ugovorne zaposlenike ili u slučajevima kada takva politika nije primjenjiva, zaposleniku se ipak mora dostaviti razumna obavijest, uz uzimanje u obzir njegove razine odgovornosti.
Otpuštanja po kratkom postupku su otkazi za koje se ne daje unaprijed, niti se isplaćuje plaća nakon dana otkaza. Poznato je da se takva otpuštanja događaju u slučajevima grubog nedoličnog ponašanja. Ipak, preporučljivo je dati obavijest kad god je to moguće, budući da se otkazi po kratkom roku mogu dugoročno pokazati skupim ako oštećeni zaposlenik odluči podnijeti tužbu sudu. Poznato je da su radni sudovi presuđivali da su otkazi po kratkom postupku proceduralno nepravedni.
Prihvatljivo je da zaposlenik nastavi svoj posao do kraja radnog vremena. Ovisno o razlogu otkaza, moguće je i da se zaposlenik više ne javlja na posao, iako će i dalje primati plaću do službenog datuma otkaza. Ako je ugovorom predviđeno, zaposlenik se također može zamoliti da ostane kod kuće do dana otkaza, s tim da mora doći na posao ako je to potrebno u otkaznom roku.
Kada se zbog otpuštanja istovremeno otpušta više od 20 zaposlenika, pravilan postupak otpuštanja zahtijeva da tvrtka o tome obavijesti nadležni državni ured koji regulira zapošljavanje, kao i sve odgovarajuće predstavnike radne snage. Dotični zaposlenici moraju biti unaprijed upozoreni, a mogu se čak i konzultirati oko odluke. Zaposlenici se također mogu žaliti na odluku u nekim okolnostima.
Postupak otpuštanja u slučaju nedoličnog ponašanja i lošeg rada zahtijeva dodatne korake prije obavještavanja zaposlenika o njegovom otkazu. Najprije se mora provesti istraga, pri čemu se aktivnosti zaposlenika stavljaju na promatranje i dokumentiraju. S obzirom na valjan razlog, disciplinsko ročište obično se zakazuje i zaposlenik se o ročištu obavještava unaprijed.
Zaposleniku se tada moraju unaprijed dostaviti preslike primjenjivih dokaza i obavijestiti ga da ima pravo povesti zastupnika na raspravu. Nakon što saslušanje započne, bit će predočeni dokazi koji potkrepljuju navode o nedoličnom ponašanju ili lošem radu od strane zaposlenika. Zaposlenik će tada imati priliku odgovoriti na optužbe i pružiti sve dokaze koje bi mogao imati u prilog vlastitom odgovoru.
Povjerenstvo na stegovnom saslušanju tada mora pregledati odgovor zaposlenika i uključiti ga u svoju konačnu odluku. Ako je odluka o otpuštanju radnika, radnik ima pravo žalbe na odluku. Ako se ipak završi otpuštanjem, gore navedeni postupak otpuštanja također bi se trebao primijeniti na slučajeve nedoličnog ponašanja i lošeg učinka. Tvrtka mora zadržati kopije svih popratnih dokumenata i dokaza relevantnih za postupak.