Tržišna psihologija je pojam koji se u svijetu visokih financija koristi za opisivanje investicijskog ponašanja masa. Opći koncept psihologije tržišta vezan je uz učinkovitost. U teoriji, kada bi se ljudi uvijek ponašali logično, tržište i gospodarstvo bi uvijek imali racionalan smisao u međusobnom odnosu. U stvarnosti, ljudi se ne ponašaju uvijek racionalno, a često njihovi postupci imaju više veze s emocijama nego bilo kakvim logičnim motivima.
Ponekad tržišna psihologija iza sebe ima dobar razlog. Na primjer, ako trgovci vide kako gospodarstvo posustaje, često će postati nevoljni trgovati, a tržišta ulaganja će se pogoršati. U drugim slučajevima, stvari koje su potpuno nepovezane s financijama mogu dovesti tržište u nagli skok ili uspon. Na primjer, međunarodni incident zbog kojeg ljudi strahuju od mogućeg rata možda neće imati neposredan financijski učinak, ali potencijalno može dovesti do toga da investitori ionako ne žele trgovati.
Investitori su razvili mnoge metode kako bi pokušali izmjeriti psihologiju tržišta, ali to može biti jedan od težih aspekata tržišta za predviđanje. Čak i najbolji tržišni stručnjaci često griješe kada pokušavaju donijeti odluke na temelju očekivane tržišne psihologije u danoj situaciji. Ponekad je raspoloženje tržišta očito i lako ga je procijeniti, ali kada se situacija zakomplicira, često postoji previše kaotičnih elemenata koji utječu na masovno raspoloženje trgovaca. U takvim situacijama tržište može učiniti stvari koje nemaju smisla, a stručnjaci možda neće moći sa sigurnošću reći zašto su se stvari dogodile, čak ni nakon činjenice.
Ponekad psihologija tržišta može dovesti do lančanih reakcija. Jedna skupina ljudi može postati uznemirena ili uzbuđena zbog neke male stvari, a taj se emocionalni intenzitet može širiti. U suštini, kada tržište počne padati, uobičajeno je da cijelo tržište bude pogođeno, čak i ako je početna pojava povezana samo s jednim tržišnim sektorom ili jednom malom vijesti.
Novinski mediji imali su značajan utjecaj na psihologiju tržišta. U prvim danima tržišta, do vijesti je općenito bilo teže doći, a nakon što se nešto dogodilo, trebalo je više vremena da se dobiju vijesti. Pojava 24-satnih kanala vijesti učinila je psihologiju tržišta dinamičnijom. Vijesti se mogu širiti brže i mogu se širiti u svako doba. To znači da psihologija tržišta može postati nestalnija, s manje uočljivim provokacijama za mnoge radnje i sve većom složenošću.