Zabluda slomljenog prozora zapravo je argument u ekonomiji protiv prednosti uništenja i popravka kao oblika ekonomskog poticaja ili bonusa. Mnogi ljudi tvrde da je novac potrošen na popravak nečega koristan jer se plaća osobi koja to mora popraviti i motivira za tu osobu ekonomsku korist. Iako je to zasigurno točno, ovaj argument zanemaruje mogućnost kako je taj novac inače potrošen i tko bi imao koristi od takve potrošnje. Ova se zabluda često koristi za osporavanje ideje da je rat financijski koristan za gospodarstvo zemlje.
Na temelju parabole o razbijenom prozoru, zabluda slomljenog prozora je ekonomski argument, a ne utvrđena zabluda unutar formalne ili neformalne logike. Parabolu o razbijenom prozoru prvi je ispričao francuski ekonomist Frederic Bastiat kao način da pokaže da mnogi ekonomski modeli ne uzimaju u obzir nevidljive čimbenike ili posljedice. U ovoj prispodobi sin trgovca slučajno razbije jedan od izloga u trgovini. Kao odgovor na to, promatrači tješe trgovca podsjećajući ga da je novac koji potroši na popravak prozora koristan za staklara i kao rezultat toga za gospodarstvo.
Ovaj argument, da je potrošen novac koristan za gospodarstvo, srž je zablude o razbijenom prozoru. Iako Bastiat ukazuje da je novac svakako koristan za određenog staklara pozvanog da popravi prozor, on ne čini ništa posebno za gospodarstvo što inače ne bi učinio. Taj je novac trgovac mogao upotrijebiti za plaćanje bilo kojeg broja drugih stvari koje su mu bile potrebne. Bilo koja od ovih drugih stvari jednako bi lako uložila taj novac u gospodarstvo i bila bi jednako korisna za nekoga osim staklara.
Poanta zablude slomljenog prozora je da potpuniji ekonomski model treba uzeti u obzir neviđene posljedice za događaje. Dok bi staklar mogao imati koristi od razbijenog prozora, postolar koji bi napravio nove cipele za trgovca ili krojač koji bi mu napravio novo odijelo sada su izgubili novac u toj situaciji. Prema zabludi, novac potrošen na izlog bi ipak ušao u gospodarstvo na način koji bi trgovac preferirao. Sekundarnu negativnu financijsku posljedicu vidi i trgovac, koji je prije imao radni prozor i iznos potreban za popravak, a sada ima samo radni prozor.