Promjene raspoloženja mogu biti uzrokovane nizom različitih stvari, uključujući mentalne poremećaje, stres i tjeskobu, hormonalne promjene ili čak vrstu prehrane koju osoba slijedi. Duševne bolesti kao što su depresija ili bipolarni poremećaj, među ostalim, česti su uzroci promjena raspoloženja; međutim, druge bolesti kao što su poremećaji štitnjače također mogu uzrokovati promjene raspoloženja i razdražljivost. Stalni stres kod kuće ili na radnom mjestu također može uzrokovati promjene u nečijem raspoloženju. Nakon loše prehrane s visokim razinama šećera, kofeina ili zasićenih masti također može uzrokovati depresiju i probleme s raspoloženjem, često zbog skokova šećera u krvi i loše prehrane.
Za neke ljude promjene raspoloženja mogu biti prilično česte. Ako se počnu javljati redovitije, korisno je pokušati ispitati kada se raspoloženja pojavljuju i može li se identificirati uzorak. To može pomoći u prevenciji uzroka raspoloženja, ako je moguće, ili može ukazati na to treba li to riješiti liječnik ili psiholog. Ako neraspoloženje počne ometati svakodnevni život ili otežavati funkcioniranje na poslu, školi ili u odnosima, to je nešto na što se treba pozabaviti. Temeljni medicinski uzrok mogao bi biti krivac, kao što je depresija, bipolarni poremećaj ili čak hormonska neravnoteža; lijekovi mogu biti prilično učinkoviti u liječenju ovih slučajeva.
Žene će također ponekad osjetiti promjene raspoloženja kao dio predmenstrualnog sindroma (PMS), ili tijekom predmenopauze ili menopauze. Neki smatraju da praćenje prehrane i dodatna tjelovježba mogu pomoći u suzbijanju ovih raspoloženja, kao i u smanjenju stresa, tjeskobe ili razdražljivosti. Drugi to jednostavno doživljavaju svaki mjesec, budući da je PMS teži za neke žene od drugih. Kontracepcijske pilule mogu pomoći u regulaciji ciklusa i ublažavanju nekih simptoma PMS-a ili PMDD-a, koji je teži i također može ometati svakodnevni život.
Ponekad uzrok neraspoloženosti može biti nešto tako jednostavno kao što je loša prehrana, nedostatak tjelovježbe ili nedovoljno spavanje. Prehrana bogata šećerom, mastima ili jednostavnim ugljikohidratima često uzrokuje česte skokove i padove razine šećera u krvi u tijelu, što može brzo uzrokovati promjene raspoloženja. Spavanje manje od šest do osam sati noću također je štetno za cjelokupno raspoloženje i razinu energije. Osim toga, redovita tjelovježba pomaže u oslobađanju endorfina u mozgu, što može pomoći u poboljšanju i stabilizaciji raspoloženja satima.