Što radi kriobiolog?

Kriobiolog proučava učinke niskih temperatura na žive organizme i biološke materijale i sustave. Pojam je kombinacija grčkih riječi kyros, ili hladno, i bios, ili život. Kriobiologa bi, između ostalog, moglo zanimati kako organizam ostaje topao na temperaturama ispod normale ili u suspendiranoj animaciji. Stanice, organe i cijele organizme može proučavati kriobiolog, koji eksperimentira s temperaturama u rasponu od blago hipotermične do kriogene ili dubokog smrzavanja. Većina kriobiologa su istraživači za privatne tvrtke ili vladine agencije ili nastavnici povezani s velikim istraživačkim sveučilištima.

Kao primijenjena znanost, kriobiologija se uglavnom bavi očuvanjem i skladištenjem na niskim temperaturama. Primarno znanstveno društvo je Društvo za kriobiologiju, osnovano 1964. godine. Svrha društva je promicanje znanstvenog istraživanja i razumijevanja među kriobiolozima te širenje njihovog znanja za dobrobit čovječanstva.

Postoji mnogo različitih tema koje zanimaju kriobiologa. Prirodna kriobiologija proučava kako niske temperature utječu na insekte, biljke i kralježnjake. Neki od tih organizama naučili su preživjeti temperature ispod nule stvarajući biomolekule koje djeluju poput antifriza. Kriobiolozi mogu proučavati kako te biomolekule rade i koje praktične i komercijalne primjene mogu imati.

Grana kriobiologije koja radi na ubijanju, a ne na očuvanju stanica je kriokirurgija. Kriokirurgija liječi bolesti poput bradavica, malih karcinoma kože i madeža. Stanice bolesnika su izložene vrlo brzom hlađenju, često koristeći tekući dušik. Kriobiolog može raditi s kriokirurgom, proučavajući kako kristali leda koji se formiraju unutar ciljanih stanica razdiraju te stanice.

Neki kriobiolozi specijalizirani su za krioprezervaciju, odnosno proces kojim se stanice i cijela tkiva čuvaju na niskim temperaturama. Ova tehnika je izravno primjenjiva na transplantaciju organa. Ovi kriobiolozi rade na tome da zamrzavanje i odmrzavanje organa za transplantaciju bude siguran i praktičan proces koji donirana tkiva održava na životu neograničeno. Krioprezervacija se također koristi u liječenju plodnosti jer se sve više ljudi smrzava i kasnije koristi svoju spermu, jajašca i embrije.

Krionika je još jedna grana kriobiologije. Ova praksa čuva organizme i ljude za buduće oživljavanje pohranjujući ih na toliko niskoj temperaturi da se metabolizam i propadanje zaustavljaju. Nadamo se da se problem koji je iznad trenutne razine tehnologije može riješiti u budućnosti. Kriobiolog također može biti zainteresiran za borbu protiv ozeblina ili proučavanje vitrifikacije.

Kriobiologija je specijalizacija koja se obično ne nudi na mnogim preddiplomskim institucijama. Kao rezultat toga, studenti obično predaju biologiju za svoj diplomski studij i usredotočuju se na kriobiologiju kao diplomirani studenti. Dodatni preddiplomski studij mikrobiologije, biofizike ili biokemije može biti od pomoći. Kriobiolog obično zahtijeva magisterij ili doktorat kako bi osigurao istraživačko ili nastavno mjesto. Magisterij može zahtijevati dodatne dvije godine studija, dok doktorat dodaje još četiri do šest.

Zapošljavanje obično uključuje istraživanje za privatnu tvrtku ili državnu organizaciju. Na primjer, agencija kao što je Crveni križ može zaposliti kriobiologa da pomogne u poboljšanju očuvanja ljudskih organa za transplantaciju. Neki kriobiolozi poduzimaju neovisna istraživanja kao profesori na sveučilištima.

Većina ovih znanstvenika radi u laboratorijskom okruženju s kemikalijama poput tekućeg dušika ili u hladnoj klimi. Konkurencija za istraživačke pozicije i stipendije može biti oštra, ali većina kriobiologa počinje raditi na terenu dok se studenti zapošljavaju kao laboratorijski ili istraživački asistenti. Kriobiolozi bi trebali biti sposobni raditi s timovima kao i pojedinačno. Kako je kriobiologija područje koje se brzo mijenja, kriobiolog uvijek mora biti svjestan novih istraživanja i napretka.